Europska središnja banka (ECB) spremna je upotrijebiti ‘batinu’ kako bi se banke ozbiljno pripremile za posao smanjenja nenaplativog duga koji će proizići iz pandemije koronavirusa, poručio je Andrea Enria.

ECB je u negativnom scenariju procijenio da bi iznos nenaplativih kredita u eurozoni do kraja 2022. godine mogao dosegnuti 1.400 milijardi eura.

“Naše su supervizorske aktivnosti trenutno fokusirane ponajprije na primjereno mjerenje kreditnog rizika. Banke tu moraju još odraditi dosta posla”, naglasio je u razgovoru za Boersen-Zeitung, objavljenom u srijedu, predsjedatelj odbora za superviziju banaka.

Samo 21 od 113 banaka koje ECB izravno nadzire mogla je prije mjesec dana procijeniti koliki će iznos nenaplativog duga imati u bilanci na kraju godine, objasnio je.

Nakon financijske krize 2008. godine čišćenje bilanci banaka trajalo je predugo i nenaplativi krediti vratili su se na pretkrizne razine tek 2019. godine, napomnje Enria.

Brza reakcija zahtijeva primjerene alate a osnivanje ‘loših banaka’ spada među najefikasnije, smatra on. Da bi ga promovirao među bankama, ECB je spreman posegnuti i za oštrijim metodama od supervizorskih poticaja.

“U tom slučaju ne bismo koristili mrkvu već batinu”, poručio je Enria.

“Usmjeravamo pritisak na banke da snize razinu nenaplativih kredita, da u točno određenom roku rezervacijama u cijelosti pokriju njihov iznos i dostave nam realne i ambiciozne ciljeve tog smanjenja”, dodao je.

Najveća talijanska bankarska i industrijska udruženja pozvala su ovog tjedna EU da privremeno ublaži bankovne propise o neispunjavanju obveza po kreditima i o rezervacijama za gubitke po kreditima, kako bi tvrtke lakše prebrodile koronakrizu.

U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i drugim visokim dužnosnicima, udruženja su pozvala da se privremeno ublaži definicija neispunjavanja obveza po kreditima kako bi se zaustavili privremeni problemi s likvidnošću koji tvrtke prisiljavaju na stečaj.

Definicija povezuje kriterij prema kojem se 90-dnevno kašnjenje smatra nepodmirenjem kreditne obaveze s novim propisima o izloženosti nepodmirenim kreditnim obavezama i o restrukturiranju kreditnog duga.

“To bi ozbiljno utjecalo na pristup (klijenata) kreditima, čime bi se otežali njihovi izgledi za oporavkom”, upozorili su talijanska udruga banaka ABI, glavno industrijsko udruženje Confindustria i 14 manjih poslovnih udruženja.

Upozorili su i da propisi o višegodišnjem knjiženju rezervacija za nenaplative kredite i njihovom kompletnom otpisu potiču banke da uvedu restriktivniju praksu kreditiranja i da prodaju kredite na prvi znak financijskih teškoća.

Banke bi trebale omogućiti odgodu otplate kredita kako bi podupre oporavak, poručili su.