Ustavna reforma o kojoj Talijani odlučuju na referendumu 4. prosinca predviđa najdalekosežniji institucionalni preustroj zemlje otkako je prije 70 godina postala republika.

Referendum bi mogao biti presudan za političku karijeru premijera Mattea Renzija koji je obećao da će podnijeti ostavku ako zakonski paket ne bude prihvaćen.

Listovi Corriere della Sera, La Repubblica i La Stampa objavili su u petak različite ankete po kojima će predložene promjene biti odbačene na referendumu s razlikom od sedam do 10 posto. Renzi se po tome može samo uzdati da će više od 20 posto neodlučnih prevagnuti na njegovu stranu.

To će ujedno biti i posljednje objavljene ankete jer su ispitivanja javnoga mnijenja po talijanskom zakonu zabranjena u zadnja dva tjedna kampanje.

Ustavna reforma olakšala bi vladi donošenje zakona, posebno u kombinaciji s novim izbornim zakonom, usvojenim prošle godine, koji pobjedniku idućih parlamentarnih izbora daje sigurnu parlamentarnu većinu.

Ključni element reforme je to što ukida obvezu da sve zakone moraju odobriti oba doma parlamenta.

Zastupnički dom dobiva vodeću ulogu u većini pitanja, uključujući glasovanje o povjerenju vladi te o proračunu.

Gornji dom, Senat, smanjuje se s 315 na 100 mjesta, a članove više ne biraju građani. Petero bira predsjednik republike, a ostalih 95 bira se među regionalnim vijećnicima i gradonačelnicima.

Senatori zadržavaju pravo veta na ustavne promjene, odluke koje se tiču lokalnih vlasti te važne odluke Europske unije. Nekoliko promatrača postavlja pitanje je li baš pametno lokalnim talijanskim političarima dati ovlast blokiranja europskih ugovora.

Reforma također ograničava ovlasti regionalnih vlasti, prebacujući velike odluke o prometnim, energetskim i insfrastrukturnim projektima u ruke države. Ukida i Nacionalno vijeće za ekonomiju i rad, forum sindikata i poslodavaca.

Renzi tvrdi da će reforma poboljšati proces donošenja zakona, smanjiti preklapanja lokalnih i središnjih vlasti zbog čega buja birokracija i okončati političku nestabilnost. Ističe također da će smanjiti cijenu javne uprave.

Kritičari reforme, među kojima Pokret pet zvijezda, druge oporbene stranke i disidenti u Renzijevoj Demokratskoj stranci, odgovaraju da će takve promjene potkopati demokratski sustav provjera i ravnoteža, dati vladi prevelike ovlasti, dok će uštede biti minimalne.

Protivnici također tvrde da će reforma učiniti proces donošenja zakona složenijim umjesto da ga pojednostavi, jer su odredbe o preraspodjeli ovlasti između lokalnih i središnjih vlasti loše napisane i vjerojatno će dovesti do institucionalnih zastoja.

Kako bi ublažio posljedice reforme, Renzi je obećao da će razvodniti izborni zakon iz 2015. kako bi se otežalo da samo jedna stranka može dobiti kontrolu nad parlamentom a da ne osvoji dovoljan broj glasova.

Italija je od 1946., kada je proglašena republika, imala 63 vlada i 27 premijera. Renzi, koji je dužnost preuzeo u veljači 2014., našalio se u siječnju da su njegovi prethodnici trajali kraće od “mačke na cesti”.