Talijani su u nedjelju počeli glasati na referendumu o ustavnoj reformi koja se u valu populizma u Europi pretvara u izjašnjavanje podrške premijeru Matteu Renziju koji je u slučaju neuspjeha obećao podnijeti ostavku.

Birališta su otvorena u 7 sati ujutro, a zatvaraju se u 23 za više od 46 milijuna Talijana s pravom glasa, dok je dopisnim putem do četvrtka navečer moglo glasati oko 4 milijuna Talijana u inozemstvu.

Prve izlazne ankete očekuju se pri zatvaranju birališta, a prvi rezultati noću na ponedjeljak.

Neizvjesnost talijanskog referenduma zabrinjava Europljane i financijska tržišta jer se strahuje da bi nakon šoka izazvanog Brexitom i rastom populističkih pokreta mogla izbiti nova nestabilnost u Italiji, trećem gospodarstvu eurozone.

Talijani se izjašnjavaju o ustavnoj reformi koja predviđa drastično smanjenje ovlasti Senata, a glasanje je de facto i plebiscit o premijeru Matteu Renziju jer je obećao da će podnijeti ostavku ako reforma ne prođe. To bi moglo dovesti do političke paralize i omogućiti populističkim, euroskeptičnim oporbenim strankama da se približe osvajanju vlasti.

Velika većina političke klase od desnice do populista Pokreta 5 zvijezda (M5S) ili Sjeverne lige, pa čak i “urotnici” unutar Demokratske stranke Mattea Renzija pozivaju birače da glasaju “ne” upozoravajući da bi predloženom reformom prejaka koncentracija moći bila u rukama šefa države.

Oporba je također ujedinjena u želji da s vlasti ode Renzi, koji je preuzeo dužnost u veljači 2014., a u medijima i na društvenim mrežama svim je snagama branio “svoju reformu koja bi trebala pojednostaviti politički život u zemlji u kojoj se čak 60 vlada nanizalo do 1948.”

Posljednje ankete, objavljene prije dva tjedna jer su u Italiji zabranjene zadnjih 15 dana prije izbora, davale su od 5 do 8 posto prednosti “ne”, ali je također bio velik broj neodlučnih birača.

Američki predsjednik Barack Obama, njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker otvoreno su pozvali Talijane da podupru reformu.

Ustavna reforma predviđa najdalekosežniji institucionalni preustroj otkako je prije 70 godina Italija postala republika.

Reforma bi vladi olakšala donošenje zakona, posebno u kombinaciji s novim izbornim zakonom, usvojenim prošle godine, koji pobjedniku idućih izbora, koji se očekuju 2018., osigurava sigurnu parlamentarnu većinu.

Ključni element reforme je to što ukida obvezu da sve zakone moraju odobriti oba doma parlamenta. Zastupnički dom odlučivao bi ubuduće o većini pitanja, uključujući glasanja o povjerenju vladi i nacionalnom proračunu.

Senat se smanjuje s 315 na 100 mjesta, a članove više ne bi birali građani. Petoricu bi imenovao predsjednik republike, a 95 bi se biralo među regionalnim vijećnicima i gradonačelnicima.

Senatori bi zadržali pravo veta nad ustavnim pitanjima, pitanjima koja se tiču lokalnih vlasti i ključnim odlukama Europske unije. Neki analitičari pitaju se je li baš mudro da gornji dom čine lokalni političari, koji su u Italiji često korumpirani, i da im se daje ovlast da mogu blokirati europske odluke.

Reforma također smanjuje ovlasti regionalnih vlasti, prebacujući odluke o važnim prometnim, energetskim i infrastrukturnim projektima u ruke države. Ukida se i Nacionalno vijeće za gospodarstvo i rad, forum sindikata i poslodavaca.

Renzi objašnjava da će reforma poboljšati proces donošenja odluka, smanjiti preklapanja između lokalnih i središnjih tijela vlasti, što je velik uzrok birokratskih zastoja, te okončati političku nestabilnost. Ističe i da će smanjiti cijenu javnih institucija.