Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić neslužbeno je tijekom ljeta načelno pristao na to da se Gradski ured za kulturu prepusti na upravljanje marginalnoj stranci Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, ali pokušava pronaći načina da izbjegne održati danu riječ. To je Nacionalu otkrio izvor izuzetno blizak Milanu Bandiću. Prema njegovim tvrdnjama, nedugo nakon što su održani lokalni izbori, došlo je do sastanka predstavnika više političkih stranaka na kojem je to načelno dogovoreno. Među ostalima, na tom su sastanku sudjelovali Andrija Mikulić i Drago Prgomet iz HDZ-a, Zlatko Hasanbegović i Ivica Lovrić, dugogodišnji Bandićev suradnik i predstojnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Ovoga tjedna u zagrebačkoj Gradskoj skupštini kreće postupak dijeljenja tog ureda na tri dijela te će uz izdvojene urede za obrazovanje, kulturu i sport, biti oformljen i već ranije izdvojen posebni ured za demografiju. Osniva se i Ured za međunarodnu i međugradsku suradnju, za koji se tvrdi da ga pod svojom kontrolom također žele Neovisni za Hrvatsku – Esih i Hasanbegović. Ta je suradnja dosad bila unutar Ureda gradonačelnika.

Tvrdi se da je na tom sastanku Hasanbegović zatražio da se njegovu kandidatu dodijeli na upravljanje Gradski ured za kulturu. Taj je Hasanbegovićev kandidat Ana Lederer. O svemu tome razgovaralo se potpuno neformalno, a svi sudionici sastanka naročito su pazili na to da se s tim načelnim dogovorima ne izlazi u javnost jer bi ih se moglo optužiti za nelegalnu trgovinu funkcijama i utjecajem, s obzirom na to da se za upravljačke funkcije raspisuju javni natječaji na kojima se nominalno izabiru najkvalitetniji kandidati. Tako da će svi sudionici sastanka javno demantirati da se takav sastanak uopće i dogodio.

Tijekom istog sastanka Hasanbegović je zatražio i da njegovi ljudi kontroliraju tvrtku AGM. AGM je utemeljen 1967. kao Centar za kulturnu djelatnost s ciljem da se bavi prvenstveno glazbeno-scenskim djelatnostima, a danas mu je temeljna nakladnička djelatnost. CKD je tijekom 1987. postao dijelom Omladinskoga kulturnog centra (OKC), u okviru kojega se pored Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) osnivaju Radio 101 i OTV. Devedesetih godina, s pretvorbom, OKC se polako gasi. Iz njega najprije izlazi Radio 101, potom OTV, a zatim Zagrebačko kazalište mladih. CKD se pretvara u AGM, javno poduzeće za kulturno-umjetničke, nakladničke i informativne djelatnosti, početkom siječnja 2007. postaje podružnicom u sastavu Zagrebačkog holdinga, a početkom studenog 2013. izdvaja se i postaje AGM za izdavaštvo i usluge. Bavi se nakladničkom i galerijsko-izložbenom djelatnošću, a desetak specijaliziranih biblioteka predstavlja osnovu nakladničkog programa AGM-a. One obuhvaćaju humanističke znanosti, beletristiku, publicistiku, monografije, književna djela za djecu i mlade i slično.

Bandiću blizak izvor navodi da bi Neovisni za Hrvatsku, u slučaju da preuzmu Ured za kulturu, vrlo brzo mogli sami sebe potkopati. “Bilo je potrebno puno vremena da se usuglase sve želje i potrebe te izbjegnu napetosti. Uvijek svi nešto traže, izdvajanja Grada na tom području su znatna i viša od državnog prosjeka, a radi se o području na kojemu bi se mnogi mogli poskliznuti. A kada se uzme u obzir to što se Hasanbegoviću dogodilo dok je bio ministar kulture, lako je moguće da bi njegov kandidat mogao brzo antagonizirati kulturnu scenu i širu javnost”, smatra izvor blizak Bandiću.

Čini se da se Bandić zbog neformalnih najava da bi Gradski ured za kulturu mogao završiti pod kontrolom Neovisnih za Hrvatsku, već našao pod pritiskom dijela svog stranačkog članstva. Međutim, nije sigurno koliko se tu zapravo radi o istinskom nezadovoljstvu članstva Bandićeve stranke, a koliko o pritisku koji Bandić želi proizvesti kako bi lakše riješio odnose s Neovisnima za Hrvatsku. Tako se tvrdi da je Bandićeva suradnica Jelena Pavičić Vukičević angažirana da se među članstvom u pojedinim gradskim četvrtima proizvede “pritisak članova na terenu”, povezan s Hasanbegovićevom inicijativom za promjenu imena Trga maršala Tita u Zagrebu.

Radi se o Hasanbegovićevoj inicijativi koja je naišla na velik odjek u javnosti te koja pridonosi dodatnoj podjeli društva. Bandića to svakako iritira jer je zbog te inicijative, uslijed raspleta lokalnih izbora i Hasanbegovićeve podrške koja mu je bila nužna, ispao politički nedosljedan. U ekskluzivnom razgovoru za Nacional Bandić je svega nekoliko dana uoči drugog kruga lokalnih izbora u Zagrebu, poslao sljedeću poruku “onima koji pokušavaju politizirati ime Trga”: “To što bi oni htjeli raditi je nasilje. A ja predlažem da se na prvom referendumu u Gradu Zagrebu građani izjasne, pod A: jesu li za promjenu imena Trga maršala Tita, a B, moj prijedlog je: jesu li za to da se Trg zove Sveučilišni ili da se zove Kazališni. Kazališni se kolokvijalno zvao, nikad službeno, iako su se čak i pošta i pisma slali na ime Kazališni trg. Znači, građani trebaju odlučiti jesu li za promjenu. Ako jesu, onda neka se izjasne o ove dvije opcije. Ni jedna od te dvije opcije nije ideološka, ni Kazališni ni Sveučilišni trg. Uvijek se u povijesti govorilo u ime ideologije, u ime partije, u ime poglavnika, u ime kralja i u ime naroda, a nikad narod o tome nije odlučivao. Zato ja predlažem da građani odluče o tim trima opcijama, sve drugo je nasilje. Ja sam protiv ideologizacije trgova. Dakle, moj je prijedlog Kazališni ili Sveučilišni.”

Međutim, koji tjedan kasnije izišao je javno s prijedlogom da se taj trg preimenuje u Trg Republike Hrvatske. Na sve te nedosljednosti prisilili su ga izborni rezultati. To Bandića svakako iritira pa pokušava stvoriti preduvjete da Zagrebom nastavi vladati i bez podrške Neovisnih za Hrvatsku.

“Bandić je Hasanbegoviću načelno obećao što je obećao, ali Hasanbegović ga nervira – bio bi to brak iz nužde. Osim toga, u politici je uvijek sve moguće. Bandić sada čeka izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Budu li usvojene promjene takve da mu otvore zrno mogućnosti, Hasanbegović može zaboraviti na taj dogovor”, izjavio je izvor blizak Bandiću.

Najavljene promjene tog zakona u medijima su više puta ocijenjene kao takve da će dodatno ojačati pozicije gradonačelnika. Koncem proteklog tjedna u Ministarstvu uprave održan je sastanak stručne radne skupine o promjenama Zakona o lokalnoj samoupravi. Ministar uprave Lovro Kuščević odbacio je kritike da jača moć ionako moćnih lokalnih čelnika.

“Usuglasili smo veći dio tog zakona, još tridesetak posto trebamo proći pa onda Zakon ide na javnu raspravu. Namjera je donijeti ga do početka prosinca, da tada stupi na snagu kako bi se i novi proračuni u jedinicama lokalne samouprave izglasavali po novim pravilima”, rekao je ministar uprave Lovro Kuščević.

Kuščević je izjavio da će se mijenjati uvjeti kad se radi o rušenju gradonačelnika nakon neizglasavanja proračuna.

“Upravo smo na tom članku. Naravno da ćemo omogućiti da se uz neizglasavanje proračuna može rušiti gradonačelnik, no to će biti malo drukčiji uvjeti nego dosad. To nisu lokalni šerifi, nego vrijedni radišni ljudi koje su građani direktno birali na neposrednim izborima. Detalje ćemo znati kad Vlada prihvati zakon. No u tim izmjenama ima puno toga čime jačamo općinska, gradska i županijska vijeća, a slabimo gradonačelnika”, rekao je Kuščević za N1 televiziju. On je tada izjavio i kako vjeruje da će to biti dobar miks.

Taj miks trebao bi biti izglasan možda i prije donošenja odluka o pobjednicima natječaja za upravljanje Gradskim uredom za kulturu. Bandić čeka taj rasplet pa će tek tada procjenjivati hoće li načelno morati ispuniti neformalno obećanje koje je dao Hasanbegoviću. Kakav god ishod te situacije bio, Bandić će taj svoj politički pragmatizam kasnije pokušati predstaviti kao potvrdu vlastite političke dosljednosti.