Povodom Svjetskog dana pčela otkrivamo vam nekoliko fascinantnih činjenica o jedinim životinjama koje ne ugibaju, nego umiru. Ovaj jezični detalj pokazuje koliko je pčela bitna čovjeku.
Na žalost, iz godine u godinu zbog klimatskih promjena, korištenja insekticida i herbicida u poljoprivredi, sve je manje i manje pčela. Zbog istog tog čovjeka… Najstariji pronađen fosil pčele star je oko 100 milijuna godina, a sada ih, slikovito rečeno, brojimo na prste. Uspjeli smo ugroziti životinju koja je puno dulje od nas na Zemlji.
Kako bismo je zaštitili, jer bez pčele nema života, 2017. Ujedinjeni narodi su 20. svibnja proglasili Svjetskim danom pčela.
One nam stvaraju hranu
Gotovo 90% divljih biljaka i 75% svjetskih usjeva ovisi o oprašivanju. Jedan od svaka tri zalogaja koja pojedemo, ovisi opčelama. To je itekako dovoljan razlog da se pobrinemo za njih dok nije kasno.
View this post on Instagram
Ne vole sve pčele košnicu i društvo
Društvene pčele, poput medonosnih i bumbara, žive u košnicama, iznad ili ispod zemlje i ne mogu preživjeti samostalno. Za razliku od njih solitarne pčele ili pčele samice ne žive u košnicama, nemaju maticu, ne roje se.
Pčele samice sve rade same, a fascinantna je činjenica da jedna pčela samica oprašuje jednako efikasno kao 120 pčela medarica. Zovemo ih i pčelama zidaricama jer pregrađuju i zatvaraju svoja gnijezda blatom.
View this post on Instagram
Ženka pčele samice stvara gnijezdo u plitkoj rupi u glinenom tlu, u koje skladišti malu količinu nektara i peludi i formira ih u u kuglice. Na kuglicu polaže jaje i oko njega stvara ćeliju te isto čini drugim pa trećim jajašcem. Jedno gnijezdo ima više ćelija. Tijekom života pčela samica ima tri do deset jajašaca.
‘BEE R’ stručnjaci
Najpopularnije pčele na svijetu su medonosne pčele i bumbari, ali one čine samo šest posto ukupnog broja pčela. Ipak, zahvaljujući svojim osobinama – timskom radu, podjeli posla, predanosti matici i košnici (dat će svoj život da spase košnicu), ali i prepoznatljivim žutim prugicama, izgradile su si odličan PR pa ni ne znamo za druge vrste pčela, a ima ih čak 20.000 vrsta na svijetu.
Najmanja i najveća
Najmanja pčela je Quasihesma clypearis, duga tek 1,8 mm. Zanimljivo je da živi u Australiji, kontinentu koji je na glasu kao mjesto gdje žive ogromni insekti. No, ne i najveća pčela Megachile pluto koja može narasti do 39 mm, s rasponom krila od 63 mm. Ona živi u sjeveroistočnoj Indoneziji. I najmanja i najveća su samice.
Bee Gees – pčele plešu!
Znanstvenicima sa Sveučilišta u Sussexu trebale su dvije godine da dešifriraju simpatični pčelinji ples koji izgleda kao neka vrsta geganja. No, ono što nama izgleda kao ples, ustvari je pokret kojim pčele komuniciraju o izvorima peludi, potencijalnim prijetnjama i košnicama.
View this post on Instagram
Imaju i bumbari svoj pokret – “drmuskaju” cijelim tijelom kako bi otresli pelud u procesu koji se naziva “zujavo oprašivanje”. Rajčice, krumpiri, patlidžani i drugo trebaju upravo ovu vrstu oprašivanja kako bi stvorili plod.
Neke su plave
I za kraj malo egzotike. Jeste li znali da postoje plave pčele? I one spadaju u pčele samice, “službeni” im je naziv Amegilla cingulate, a žive u Australiji kao i najmanja pčela na svijetu.
View this post on Instagram
Umjesto žutih pruga, njihove su pruge tamnoplave. Mužjaci imaju pet plavih prugica, ženke četiri. Vole cvjetove rajčice i ne proizvode med.
Komentari