Samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko na Zagrebačkom velesajmu predstavio gospodarski program Domoljubne koalicije, jedan od glavnih gospodarskih stratega te koalicije, član HSLS-a Josip Budimir, prošlog tjedna na Hrvatskom radiju neizravno je rekao da je Karamarko najavio samo dio gospodarskog programa, dok se drugi dio, onaj koji predviđa strukturne reforme, u kampanji za sada neće spominjati. Budimir je u emisiji “Poslovni tjedan” izjavio da bez obzira na komunikacijske strategije, ovu zemlju čeka suočavanje s istinom, odnosno stvarno provođenje reformi te je naglasio da predizborni programi uvijek izgledaju kao reklame.

“Dok god budemo skloni tome da nas se može potkupiti, potkupljivat će nas i varati. Cijele društvene skupine prihvaćaju da ih se podmiti uslugama, obećanjima ili novcem i onda poslije, kad daju povjerenje ljudima koji se tako ponašaju, mogu samo lupiti glavom u zid”, rekao je Budimir na Hrvatskom radiju, dodavši da Hrvatska u ovome trenutku grca u problemima i da nema perspektive te je objasnio zašto se govori samo o smanjenju poreza i dobicima za građane.

“KADA ZUBAR REKLAMIRA ORDINACIJU neće staviti sliku čovjeka kako plače od boli u zubarskoj stolici, nego sliku bijelih, lijepih, popravljenih zuba. Jednako tako kada roditelj vodi dijete doktoru, reći će mu da ide na sladoled”, slikovito je situaciju opisao Budimir koji je za Nacional dodatno objasnio svoje komentare na Hrvatskom radiju, ali je i načelno naveo koje su to reforme dogovorene unutar Domoljubne koalicije.

“Izjavio sam da sve stranke u predizbornoj kampanji u prvi plan stavljaju ciljeve i koristi koje bi se polučile ostvarenjem njihovih programa. Način provedbe mjera nužnih za ostvarenje tih ambicioznih ciljeva se, u pravilu, ne komunicira. S jedne strane zbog kompleksnosti problematike, a s druge što bi time u fokus rasprave došle aktivnosti koje bi poslužile za mobilizaciju protivnika, a ne simpatizera”, pojasnio je svoje izjave Budimir, a da unutar Domoljubne koalicije postoji dogovor o nekim reformama potvrđeno nam je i iz izvora bliskih njenom vrhu.

Tvrdi se da je program koji je Karamarko predstavio samo cilj do kojeg bi se trebalo doći na kraju mandata, a do njega bi se prije svega došlo do sada nikada provedenim, ali toliko potrebnim strukturnim reformama. Cilj koalicije koju predvodi HDZ je da se njihovom provedbom promijeni način funkcioniranja javnoga sektora koji je u Hrvatskoj neefikasan i razmjerno skup. Provedba tih temeljitih strukturnih reformi jedan je od najznačajnijih preduvjeta za povećanje konkurentnosti gospodarstva, što je za ekonomske stratege ove koalicije najveći problem hrvatskog gospodarstva.

Karamarko je u svom govoru održanom prije desetak dana na Zagrebačkom velesajmu predstavio program podijeljen u pet segmenata – gospodarski rast i razvoj, zapošljavanje, zdravstvo i socijalna osjetljivost, pravna stabilnost te društvo, demografija, obrazovanje i znanost. Glavni ciljevi programa su zapošljavanje i zaustavljanje trenda iseljavanja iz Hrvatske. U programu se obećava da će, ako HDZ i Domoljubna koalicija osvoje vlast, do 2019. ostvariti kontinuirani rast BDP-a od pet posto godišnje, na pet posto smanjiti PDV na dječju hranu i potrepštine, nezaposlenost smanjiti za pet posto, povećati mirovine za pet posto i osigurati kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Budimir je za Nacional otkrio i koja su tri područja ključna kako bi se ti ciljevi koje je predstavio Karamarko i ostvarili.

“TRI OSNOVNA REFORMSKA PODRUČJA su: strukturne reforme, deregulacija i fiskalna konsolidacija”, rekao je Budimir za Nacional i dodao da se smanjenje PDV-a u kratkom roku ne može očekivati, ali da je to moguće nakon što se ostvare značajniji rezultati u rastu gospodarstva i uvede red u proračunsku potrošnju.

Unutar HDZ-ove koalicije od strukturnih reformi do sada je dogovorena jedino reforma javnoga sektora, odnosno javnih poduzeća, dok će se za detaljni dogovor oko ostalih reformi pričekati do dolaska na vlast i uvida u točno stanje državne blagajne i pojedinih sektora. Reformom se sustav državne uprave planira kroz afirmaciju profesionalizma transformirati u efikasan javni servis u službi gospodarstva i građana, tvrdi visoki izvor Nacionala iz Domoljubne koalicije i dodaje da bi se kroz korjenite reforme promijenio i način upravljanja javnim poduzećima. Jedan od ključnih dijelova te reforme je i profesionalizacija menadžmenta tih poduzeća koja je nužna kako bi ih se moglo kvalitetno poslovno restrukturirati i podići njihovu efikasnost.

“Reforma po definiciji znači povećanje efikasnosti. Ona bi se u javnom sektoru ogledala u kvalitetnijem pružanju usluga građanima i poduzetnicima. To se postiže boljom organizacijom, većim korištenjem informatičke tehnologije i pozitivnom selekcijom, prije svega, upravljačkih struktura”, potvrdio je Budimir za Nacional nužnost reformi u javnome sektoru i dodao da ako bi se provedbom reforme utvrdio višak zaposlenih, njih bi kroz primjerene programe zbrinjavanja svakako trebalo otpustiti. Da unutar koalicije postoji dogovor oko reforme javnog sektora potvrđuje i prošlotjedna izjava Domagoja Miloševića za T-portal da se razmatra austrijski model upravljanja javnim poduzećima. Taj model znači da se javnim tvrtkama upravlja iz krovnog holdinga, dok bi se vodeći menadžeri birali javnim, međunarodnim natječajima kako bi se spriječilo neželjeno političko kadroviranje.

I DOK JE POSTIGNUT DOGOVOR O REFORMI javnog sektora i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, o nekim reformama još uvijek nema konačnog dogovora, iako unutar koalicije postoji suglasnost da su reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava potrebne. Ono što je sporno i oko čega još nema dogovora je koliko bi se te reforme trebale primijeniti. Najznačajnije mjesto u tim dogovorima pripada provedbi reforme mirovinskog sustava. U njemu se generira najveći deficit proračuna od oko 17 milijardi kuna godišnje i svima u koaliciji okupljenoj oko HDZ-a jasno je da se nešto mora poduzeti, ali još nema konačnog dogovora kako se taj deficit treba smanjiti. Druga je reforma zdravstvenog sustava jer u Domovinskoj koaliciji smatraju da u ovom sektoru vlada ogroman nered, što najbolje ilustrira to da još uvijek nije poznato koliki godišnji manjak taj sustav generira. Tvrdi se da je trenutna Vlada reagirala kada su kumulirani dugovi zaprijetili blokadom sustava, pa se onda krenulo u programe navodne sanacije zdravstva. Međutim, smatra se da to nisu bile sanacije nego najobičnije posezanje u proračun kako bi se platili nagomilani dugovi, a da zdravstvo nakon tih financijskih infuzija ostaje bolesno kakvo je bilo i ranije te generira nove dugove. Načelni dogovor oko ovih reformi potvrdio nam je i Budimir, no iz njegova odgovora vidljivo je i da postoje razlike unutar koalicije kada se govori o opsegu reformi.

“Složili smo se o potrebi provedbe racionalizacije koja bi omogućila postizanje održivosti tih sustava. Mi smo po tom pitanju za nešto radikalniji pristup koji bi tu održivost uspostavio brže, a naši partneri za umjereniji”, rekao je gospodarski strateg HSLS-a za Nacional.

Uz navedene reforme, članovima Domoljubne koalicije jasno je da se hitno moraju poduzeti mjere za smanjivanje javnog duga koji je za mnoge najveći problem hrvatskog gospodarstva. Jedan od načina da se on smanji je i taj da se u fiskalnu konsolidaciju krene gotovo u cijelosti kroz smanjenje rashodne strane proračuna. Razmatralo se i uvođenje “flat-taxa” kao svojevrsnog pozitivnog šoka i prema tom prijedlogu bilo bi sasvim svejedno hoćete li platiti PDV, porez na dohodak ili porez na dobit, ali taj prijedlog je odbačen jer se tvrdi da je zastario i da u današnjoj ekonomskoj situaciji u Europi više ne donosi koristi.

Javni dug pokušat će se smanjiti provedbom mjera fiskalne konsolidacije, a svođenje javne potrošnje u prihvatljive okvire postići će se kombinacijom mjera racionalizacije potrošnje i povećanja prihoda kroz oživljavanje gospodarske aktivnosti. Jedan od načina na koji će se pokušati oživiti gospodarska aktivnost je i promjena poreznog sustava, odnosno smanjenje broja raznih nameta poduzetnicima zbog kojih je, kako tvrde u HDZ-ovoj koaliciji, poslovno okruženje puno neizvjesnosti. Takvim pristupom pokušat će se stvoriti poticajan ambijent za ulagače čija su osnova stabilni propisi s rijetkim i logičnim izmjenama. Tako bi se smanjila poduzetnička neizvjesnost koja investitore tjera iz Hrvatske jer im onemogućuje upravljanje rizicima.

IAKO SE U JAVNOSTI STEKAO DOJAM da se pojedini gospodarski stručnjaci povezani s HDZ-om i koalicijom okupljenom oko te stranke zalažu za devalvaciju kune, visoki izvor iz Domoljubne koalicije tvrdi da je zajednički stav unutar koalicije da bi nominalna devalvacija, odnosno značajno slabljenje vrijednosti kune, imalo razorne posljedice, kako za građane, tako i za gospodarstvo. Taj stav je i jedan od razloga zbog kojih provedba ključnih reformi nema ozbiljne alternative.

U Domoljubnoj koaliciji smatraju da bi njihova uspješna realizacija omogućila tzv. realnu deprecijaciju, odnosno niže ulazne troškove za gospodarstvo i njegovu veću konkurentnost. To bi pokrenulo investicijski ciklus, novo zapošljavanje i širenja porezne baze. Tada bi manjim poreznim opterećenjem došli do više sredstava za proračun i onda bi se moglo krenuti u ispunjavanje obećanja koja je u govoru na Zagrebačkom velesajmu iznio predsjednik HDZ-a i kandidat za premijera Tomislav Karamarko.

U Domoljubnoj koaliciji svjesni su da je redoslijed gospodarskih aktivnosti u slučaju da pobijede na izborima takav da najprije traži odricanja kako bi kasnije mogli postići uspješne rezultate. Međutim, ostaje pitanje hoće li u trenutku kada preuzmu vlast imati političke snage i volje da te reforme doista i pokrenu jer dosadašnja iskustva govore da niti jedna vlada nije imala dovoljno hrabrosti da dugo očekivane reforme i započne. Oni koji unutar HDZ-ove koalicije te reforme zagovaraju uvjereni su da će jedan mandat biti dovoljan da se poboljšaju makroekonomski pokazatelji koji bi onda unijeli određeni optimizam u društvo. Međutim, svjesni su da čak i ako ta buduća vlada bude dobro radila, teško da će se rezultati na socijalnom planu vidjeti u kratkom roku i trebat će godine da dođe do opipljivih pomaka u standardu građana.