Bivši voditelj Odjela razvoja i promicanja standarda poslovanja u državnoj tvrtki Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) Igor Njegovan, koji je iz te tvrtke doslovno potjeran u veljači prošle godine, Nacionalu je ekskluzivno iznio niz ozbiljnih optužbi na račun direktora Borisa Abramovića, optuživši ga za brojne nepravilnosti u poslovanju tvrtke. Njegovan je potvrdio da stoji iza svih činjenica koje je iznio u razgovoru, a Nacional je iz drugih izvora dobio na uvid dvije od ukupno sedam anonimnih prijava koje su zaposlenici HROTE-a u protekle dvije i pol godine, od sredine 2019. pa do rujna ove godine, uputili na adresu Državnog zavoda za reviziju, u kojima se poimence iznose sve nepravilnosti u radu HROTE-a, a tvrde da iza toga stoji direktor Abramović koji je na tu funkciju imenovan u ožujku 2015. iz redova HNS-a. Navodi izneseni u tim prijavama podudaraju se s onima koje je Njegovan ispričao Nacionalu, iz čega se može zaključiti da je on autor tih pisama. No Njegovan to demantira, tvrdi da on nije autor tih prijava, već netko od njegovih bivših kolega, a lako je moguće i da su prijave potekle iz nekoliko izvora. I Njegovan u razgovoru za Nacional, jednako kao i autori anonimnih prijava, između ostaloga terete Abramovića za kršenje zakona, financijske malverzacije, nenamjensko trošenje državnog novca, organiziranje razuzdanih uredskih zabava za odabrane suradnike s potocima alkohola kupljenog na račun poreznih obveznika, ali i instaliranje lokalnog HDZ-ova kadra na mjesto drugog zamjenika direktora, što je, tvrdi Njegovan, odrađeno u direktnom dogovoru i po nalogu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića.

No posebno su intrigantni navodi koji su nam potvrđeni iz izvora bliskih HROTE-u koji kažu da je Abramović, u želji da spriječi moguću štetu zbog tih prijava, u ime HROTE-a angažirao odvjetnički ured Alana Hranilovića sa zadatkom da „zaštiti integritet HROTE-a“. Istinitost te informacije potom nam je potvrđena i u HROTE-u. Precizan odgovor na pitanje iz kojeg je razloga Abramović odabrao baš ured zagrebačkog odvjetnika Alana Hranilovića nismo uspjeli dobiti ni u HROTE-u, no ta informacija zvuči intrigantnije zna li se da je odvjetnik Alan Hranilović suprug aktualne zamjenice glavne državne odvjetnice Gordane Haramina Hranilović, voditeljice Kaznenog odjela DORH-a, što je Nacionalu potvrđeno iz nekoliko pravnih izvora.

na ulaznim vratima u zgradu u kojoj se nalaze službene prostorije HROTE-a, direktor Boris Abramović je skinuo službenu ploču na kojoj se, osim HROTE-a, nalaze i državni grb i natpis ‘Republika Hrvatska’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Iako je u HROTE-u zaposleno čak pet pravnika čiji je zadatak rješavati pravne sporove, Abramović je, tvrdi Njegovan, dodatno angažirao i odvjetnički ured Alana Hranilovića sa zadatkom da reagira na niz prijava koje su iz HROTE-a krenule prema Državnom zavodu za reviziju jer je postojala realna mogućnost da prijave završe i na DORH-u. U HROTE-u, na zahtjev Nacionala da objasne razloge angažiranja odvjetničkog ureda Hranilović za potrebe tvrtke, odgovaraju ovako:

„Vezano za suradnju HROTE-a s odvjetničkim uredom Alan Hranilović, HROTE je u 2020.i 2021 godini sklopio tri ugovora na određeno vrijeme o pružanju pravnih usluga s Odvjetničkim uredom Alan Hranilović. Do potrebe sklapanja navedenog ugovora došlo je radi potrebe zaštite integriteta Društva koje je kontinuirano izloženo neopravdanom anonimnom prijavljivanju raznim državnim institucijama koje traje od rujna 2019. godine do danas te je Uprava Društva odlučila angažirati dodatnu stručnu pravnu pomoć u vidu odvjetnika s iskustvom u takvoj vrsti postupaka kako bi se otklonili dodatni troškovi i šteta za Društvo te kako bi se očuvalo normalno poslovanje i funkcioniranje Društva.“

U odgovoru Nacionalu koji potpisuje Darija Ištvan odgovorna za informiranje, navodi se i da su u 2020. Odvjetničkom uredu Hranilović, „temeljem ugovora o pružanju pravnih usluga isplatili iznos od 69.000 kuna, a u 2021. također iznos od 69.000 kuna“.

Da je mogućnost uključivanja DORH-a u provjeru poslovanja HROTE-a vrlo realna neizravno nam je potvrdila i pomoćnica glavnog državnog revizora Biserka Čoh Mikulec. Ona je Nacionalu kazala da je Državni ured za reviziju doista zaprimio niz predstavki u vezi poslovanja HROTE-a, no podsjetila je da se svi dokumenti koje Državni zavod za reviziju pribavi tijekom revizije, sukladno odredbama Zakona o Državnom uredu za reviziju, mogu koristiti isključivo za potrebe obavljanja revizije i ne smiju se davati na uvid trećim stranama. Uz napomenu kako Državni ured za reviziju nadzire isključivo poslovanje tvrtke i ne bavi se policijskim poslom, Biserka Čoh Mikulec je rekla da predstavke nisu osnovni razlog za odluku o tome hoće li se u nekoj tvrtki obaviti revizija kako bi se provjerila zakonitost njezina poslovanja.

„Ured ne obavlja revizije prema prijavama i predstavkama fizičkih i pravnih osoba. Revizije se obavljaju prema godišnjem programu i planu rada koji donosi glavni državni revizor, i to na temelju kriterija koji su utvrđeni Zakonom o Državnom uredu za reviziju, a jedan od kriterija su informacije prikupljene o poslovanju subjekata revizije“, objasnila je Biserka Čoh Mikulec, no dodala je kako primljene predstavke, odnosno navodi u takvim predstavkama, mogu biti uzeti u obzir prilikom odluke o reviziji. U članku 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju stoji da se opseg godišnjeg programa i plana rada revizijskog ureda kreira, između ostaloga, i temeljem „procjene rizika“ i „prikupljenih informacija o poslovanju subjekata revizije“. Drugim riječima, tvrdi Biserka Čoh Mikulec, navodi u anonimnim prijavama neće biti bačeni u smeće, već će biti prihvaćeni kao informacija o poslovanju tvrtke i bit će uzeti u obzir kao svojevrsni ponder koji će, uz ostale, utjecati na odluku o tome poslovanje kojih tvrtki će biti revizijski provjeravano. Objasnila je i da svako revizijsko izvješće Državni zavod za reviziju po okončanju šalje DORH-u. „Također smo dužni odgovoriti na svaki upit i zahtjev DORH-a, krim-policije ili Porezne uprave, odnosno dužni smo im dostaviti svu dokumentaciju koju smo tijekom obavljanja revizije prikupili, pa tako i anonimne predstavke koje smo uzeli u obzir prilikom obavljanja revizije“, objasnila je Biserka Čoh Mikulec.

Iz izvješća Državnog ureda za reviziju, koje je obavilo reviziju poslovanja HROTE-a za 2019., koje je Nacional dobio na uvid, vidljivo je da je Ured dao bezuvjetno mišljenje o financijskim izvješćima, no kada je riječ o usklađenosti poslovanja sa zakonima i propisima, Ured je dao uvjetno mišljenje. U obrazloženju uvjetnog mišljenja pobrojan je niz nepravilnosti koje su detektirane tijekom revizije, pa se tako između ostaloga navodi i da „neki računi za posebne namjene nisu korišteni za namjene za koje su otvoreni“ te da tvrtka na svojim mrežnim stranicama nije objavila pravilnik o davanju sponzorstava i donacija, poslovni plan za 2019., srednjoročni plan od 2019. do 2021. te informacije o postupcima javne nabave. Uočene su i nepravilnosti oko obračuna plaća i naknada plaća po nejasnim koeficijentima te upozoreno da HROTE nije u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH objavio plan nabave za 2019., što je bio dužan učiniti, kao i da do kraja 2019. nije uspostavio sustav unutarnje revizije. Dio tih nepravilnosti podudara se s navodima koji su izneseni u anonimnim predstavkama koje su iz HROTE-a upućene u Državni ured za reviziju.

‘Instaliranje lokalnog HDZ-ova kadra na mjesto drugog zamjenika direktora je odrađeno u direktnom dogovoru i po nalogu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića’, tvrdi Igor Njegovan. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Njegovan kaže kako mu je poznato da su osim pisma koje je anonimni zaposlenik HROTE-a u rujnu ove godine uputio Državnom uredu za reviziju, koje je Nacional dobio na uvid, slična pisma poslana u nekoliko navrata i tijekom 2019., 2020. i 2021. Prema njegovim riječima, ukupno je u dvije i pol godine poslano sedam anonimnih prijava s vrlo sličnim optužbama u kojima se upozorava na kriminal, financijske malverzacije, pogodovanje određenim tvrtkama, uništavanje i krivotvorenje službenih isprava, putnih naloga i financijskih i knjigovodstvenih dokumenata, slanje lažnih podataka policiji, zlouporabu ovlasti i mobing zaposlenika koji je provodio direktor Boris Abramović te trošenje državnog novca na goleme količine alkohola (kupovina alkoholnih pića narudžbenicama HROTE-a) i razuzdane zabave u prostorijama tvrtke, a Abramovića se otvoreno optužuje i za učestalu konzumaciju alkohola na radnom mjestu. Jedno od pisama koje je Nacional također dobio na uvid, a datira od jeseni 2019., upozorava na „krivotvorenje iznosa primanja zaposlenika prilikom traženja korekcije naknade za organiziranje tržišta plina i slanje krivotvorenih isprava u HERA-u“, ali i izdavanje lažnih putnih naloga unutar RH za četiri djelatnika HROTE-a (imena navedena u prijavi, op. N.) koji su u stvarnosti imali zadatak obavljati radove na privatnom objektu te razvoziti prijatelje i rodbinu službenim vozilima. Te nam je navode potvrdio i Njegovan koji kaže da su u to vrijeme spomenuti djelatnici HROTE-a tijekom radnog tjedna obavljali radove na vikendici Borisa Abramovića, za što su im iz HROTE-ove blagajne isplaćivane dnevnice kao da su bili na službenom putu. U istoj se anonimnoj predstavci navodi i da Abramović provodi „izvlačenje imovine kroz namještanje nepotrebnih natječaja za IT i ostale usluge prijateljskim firmama“.

Isti su prijavitelji, osim Državnom zavodu za reviziju, gotovo istovjetne prijave tijekom 2019., 2020. i 2021. slali i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo je, kako je vidljivo na njihovim službenim stranicama, u pet navrata u protekle dvije i pol godine donijelo odluke da postupke protiv Abramovića zbog sumnje u sukob interesa neće pokretati, uglavnom zbog nedovoljno konkretiziranih i nedostatno dokazima potkrijepljenih tvrdnji ili pak zbog zaključka da Abramović u dijelu tih slučajeva nije bio u sukobu interesa. No u jednoj od tih odluka, koju je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa donijelo 2. srpnja 2020., u kojoj podnositelj prijave tvrdi da je „dužnosnik Boris Abramović između 4. studenog 2019.g. i 13. prosinca 2019.g. organizirao, nadzirao i provodio uništavanje i krivotvorenje više od osamdeset službenih isprava, putnih naloga te financijskih i knjigovodstvenih dokumenata u svrhu sprječavanja dokazivanja i slanja lažnih podataka policiji i nadležnim institucijama“, stoji da Povjerenstvo nije našlo elemente povreda neke od odredaba Zakona o sprečavanju sukoba interesa. No na kraju odluke se navodi da „okolnosti koje podnositelji navode u svojim prijavama od 23. prosinca 2019.g. i 15. siječnja 2020.g. upućuju na moguće počinjenje kaznenog djela, te će slijedom navedenog Povjerenstvo predmetne prijave uputiti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na daljnje nadležno postupanje“.

Uputili smo stoga i upit Državnom odvjetništvu RH, zatraživši da nam potvrde što je do sada poduzeto po pitanju prijava koje su pristizale protiv Abramovića, bilo da su stizale iz anonimnih izvora ili pak iz nadležnih državnih institucija, no u kratkom odgovoru koji smo dobili od glasnogovornice DORH-a Martine Mihordin stajalo je ovo: „Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ne potvrđuje primitke kaznenih prijava i ne daje podatke o broju podnesenih kaznenih prijava (evidencija zaprimljenih kaznenih prijava) niti pojedinosti iz njih. Potvrdu podnošenja kaznene prijave vam može dati samo podnositelj prijave. Naime, državno odvjetništvo ne potvrđuje je li protiv neke osobe podnijeta kaznena prijava budući da su, sukladno zakonu, podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe, službena tajna.“

Abramovićevo kršenje zakona išlo je dotle, kaže Njegovan, da je on u jednom trenutku 2018. s memoranduma HROTE-a i službenog pečata neovlašteno i samoinicijativno skinuo simbol državnog grba i oznake Republike Hrvatske kao matične institucije koja HROTE-u daje javne ovlasti te je sva službena pismena i državna rješenja iz tvrtke slao s memoranduma koji je nosio isključivo oznake HROTE-a, a uz to je i sa zida na ulaznim vratima u zgradu u kojoj se nalaze službene prostorije HROTE-a skinuo službenu ploču na kojoj se, osim HROTE-a, nalaze i državni grb i natpis „Republika Hrvatska“.

„Ja sam osobno prijavio to skidanje ploče i izdavanje rješenja na nezakonitom memorandumu, nakon čega je došla inspekcija koja je ustanovila prekršaj i naložila da se vrati službena ploča na ulazu te da se pismena izdaju na službenom memorandumu s oznakama RH“, tvrdi Njegovan.

Dijelovi dviju od sedam anonimnih prijava Državnom uredu za reviziju, u kojima se upozorava na kriminal, financijske malverzacije i niz drugih radnji koje je, navodno, provodio direktor Abramović. FOTO: Nacional

Govoreći o svojem angažmanu u HROTE-u, Njegovan kaže da je u tu tvrtku došao 2012. na poziv tadašnjeg direktora Ivora Županića, koji je na tu poziciju imenovan u svibnju 2012. iz kvote HNS-a u mandatu SDP-ova premijera Zorana Milanovića. Njegovanov je zadatak bio da kao energetski stručnjak pomogne u formiranju tržišta plina, ali i da, kako kaže, predlaganjem energetskih projekata potakne nove poslovne aktivnosti HROTE-a. Potom je bio savjetnik u Uredu uprave te kratko i voditelj odjela tržišta plina, nakon čega je u rujnu 2018. kao voditelj preuzeo Odjel razvoja i promicanja standarda poslovanja. No Županić je početkom 2015. smijenjen, a na njegovo mjesto dolazi Abramović, još jedan od političkih kadrova iz redova HNS-a. Abramović je po struci pravnik, svojedobno je obnašao dužnost predstojnika Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora u vrijeme kada je na čelu te institucije bio Vladimir Šeks (od 2003. do 2008.), a u HROTE je stigao s mjesta člana Uprave tvrtke Odašiljači i veze uz konkretnu pomoć, kako tvrdi Njegovan, iznimno utjecajnog HNS-ova kadrovika Srećka Ferenčaka i bez ikakvog iskustva u energetskom sektoru. „Nemojte zaboraviti da je, prema odluci Vlade, HROTE trgovačko društvo od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Unatoč tome, na tako odgovornu funkciju voditelja tvrtke koja pod svojom upravom ima djelatnost organiziranja tržišta električne energije i tržišta plina te vodi sustav poticanja obnovljivih izvora energije, dolaze pravnici Boris Abramović, a potom 2020. i Darjan Budimir, također pravnik, ljudi koji s energetikom nemaju ništa i ne razumiju zakonitosti energetskog tržišta. Jedna od aktivnosti HROTE-a je vođenje sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. HROTE u tom segmentu uprihodi godišnje oko četiri milijarde kuna pa je činjenica da tako unosan sustav vodi čovjek koji ga u stvarnosti ne razumije i koji je na to mjesto postavljen po političkoj liniji opasna“, tumači naš sugovornik.

Njegovan tvrdi da Abramovićevi pokušaji da ga smijeni traju još od svibnja 2019., a način na koji je to ovaj nastojao učiniti Njegovan objašnjava ovim riječima:

„U to je vrijeme, naime, iz HROTE-a Državnom uredu za reviziju upućena prva anonimna prijava u kojoj se upozorava na nepravilnost u financijskom poslovanju tvrtke, krivotvorenje iznosa plaća dijela zaposlenika i odobravanje dnevnica djelatnicima koji su radili na Abramovićevoj vikendici, no dnevnice su ‘zamaskirane’ putnim nalozima za izmišljene radne zadatke. Sve je to stajalo u spomenutoj prijavi. Abramović je sasvim pogrešno bio uvjeren da je prijava potekla od mene, iako ja po prirodi svojeg posla nisam imao uvida u financijske podatke HROTE-a, pa je uporno nastojao smijeniti me s funkcije tadašnjeg voditelja odjela razvoja. Pokušao je to učiniti namećući mi izrazito kratke rokove za izvršenje radnih zadataka kako bi imao povoda za otkaz temeljem neizvršavanja preuzetih poslova. Kako mu to nije uspjelo, odlučio je provesti novu sistematizaciju s kojom je nastojao ukinuti odjel razvoja koji sam vodio.“

Njegovan tvrdi da je Nadzorni odbor HROTE-a, kojem je te 2019. na čelu bila Kata Sušac koju je na to mjesto imenovalo Ministarstva gospodarstva Tomislava Ćorića, nekoliko mjeseci odbijao prihvatiti novu sistematizaciju radnih mjesta koju je predlagao Abramović. Njegovan dalje pripovijeda:

„No na samom početku 2020., u siječnju, dolazi do naglog obrata. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić posredstvom svojeg tadašnjeg pomoćnika Domagoja Validžića koji je vršio dužnost jedinog člana Skupštine HROTE-a, šalje poruku Abramoviću da će prihvatiti novu sistematizaciju pod uvjetom da se tom novom sistematizacijom otvori još jedno radno mjesto zamjenika direktora, pored postojećeg, na koje će biti ubačen točno određeni čovjek. Abramović je prihvatio taj uvjet, raspisao je natječaj za novog zamjenika direktora, iako smo svi znali kome je natječaj namijenjen te je potom, nakon brzinski odrađene procedure, na to mjesto zaposlen tada 36-godišnji Darjan Budimir, ondašnji a i sadašnji predsjednik Gradske organizacije HDZ-a u Dugom Selu pokraj Zagreba i tadašnji predsjednik Gradskog vijeća Dugog Sela. Ministar Ćorić je potom pristao na novu sistematizaciju, a nakon što je odobrenje dao i Domagoj Validžić kao član Skupštine, sistematizaciju je prihvatio i Nadzorni odbor“.

Darija Ištvan iz HROTE-a ovim je riječima objasnila potrebu zapošljavanja još jednog zamjenika direktora, uz postojećeg: „Radi povećanja obveza Društva u svim segmentima poslovanja, a osobito u djelokrugu poslovanja iz djelokruga tržišta plina, Direktor Društva je donio poslovnu odluku o potrebi zapošljavanja još jednog izvršitelja na upražnjeno radno mjesto Zamjenika direktora, sukladno Poslovnom planu za 2020. godinu. Slijedom navedenog, selekcijski postupak putem javnog natječaja, za navedeno radno mjesto proveden je u siječnju 2020. godine te je odabran kandidat koji je ostvario najbolji rezultat i za kojeg je utvrđeno da u najvećoj mjeri odgovara potrebama navedenog radnog mjesta te ima višegodišnje iskustvo u energetskom sektoru, s naglaskom na iskustvo u plinskom sektoru. S navedenim kandidatom Darjanom Budimirom Društvo je sklopilo ugovor o radu s početkom rada 1. veljače 2020. godine.“ No osim diplome pravnika i karijere lokalnog HDZ-ova političara, ni najupornija Nacionalova potraga za Budimirovim iskustvom u energetskom, a posebno plinskom sektoru nije dala nikakvog rezultata. Jedan od Nacionalovih izvora spomenuo je da je Budimir kraće vrijeme, prije ulaska u lokalnu politiku 2017., kada je kao 33-godišnjak prvi put izabran za predsjednika Gradskog vijeća, radio kao pravni referent u lokalnom dugoselskom distributeru plina Dukom plin, no Nacional nije uspio naći konkretniju potvrdu za tu tvrdnju.

Pravnik Boris Abramović na čelo HROTE-a stigao je iz redova HNS-a, a s energetikom nije imao nikakve veze u svom profesionalnom radu. FOTO: Screenshot/hops.hr

Novom je sistematizacijom, pripovijeda dalje Njegovan, ukinut Odjel razvoja i promicanja standarda poslovanja koji je on do tada vodio te mu je ponuđeno radno mjesto početnika daleko ispod njegova ranga u Samostalnom odjelu tržišta plina koji je vodio ranije, prije preuzimanja odjela razvoja. Njegovan ponuđeno radno mjesto nije želio prihvatiti, a na što je Abramović, kako tvrdi, i računao, te je konačno u veljači 2020. otpušten iz HROTE-a. Član Skupštine HROTE-a Domagoj Validžić, koji je prema riječima Njegovana odradio posao posrednika između ministra Ćorića i Abramovića, smijenjen je u rujnu iste godine s mjesta pomoćnika ministra gospodarstva nakon što je postao predmet proširene istrage u slučaju bivše državne tajnice Josipe Rimac osumnjičene u aferi pogodovanja tvrtki Lager, investitorima u vjetroelektrane Krš-Pađene. Validžića se teretilo za pogodovanje kroz svoj utjecaj u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike da se tvrtki Lager osigura što veća otkupna cijena struje.

Nacionalu je iz dobro upućenih izvora bliskih HROTE-u potvrđeno da su sve anonimne prijave koje su zaposlenici HROTE-a slali na adrese Državnog ureda za reviziju, Povjerenstva za odlučivanje o sukoba interesa i svih ostalih institucija, proslijeđene i policiji. Hoće li i kako policija i DORH postupati o tim prijavama pokazat će vrijeme. No isti izvor tvrdi i da HROTE, iako s odvjetničkim uredom Hranilović ima sklopljene ugovore o suradnji, na temelju kojih je tom uredu u posljednje dvije godine isplaćeno 138.000 kuna, u stvarnosti te usluge uopće ne koristi. „Usluge koje je HROTE do sada koristio iz ureda odvjetnika Hranilovića sigurno ne koštaju 138.000 kuna. Što je HROTE doista platio odvjetničkom uredu Hranilović nitko ne zna, kao ni razlog zašto je baš taj ured odabran, uzme li se u obzir obiteljska povezanost odvjetnika Hranilovića sa zamjenicom glavne državne odvjetnice Gordanom Haramina Hranilović“, zaključuje Nacionalov izvor.