Pismo koje je Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu 29. travnja poslao Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Vladi, u kojem se poimence navode brojni problemi u poslovanju Studentskog Centra i zakonski upitni potezi sanacijske uprave, na koje još nema odgovora, ponovno je potaknuo pitanje načina na koji upravljački kadrovi dolaze u SC i uloge koju u tom procesu ima zagrebački ogranak HDZ-a. Prema navodima Nacionalovih izvora bliskih SC-u, sanacijski upravitelj Mirko Bošnjak koji je u SC stigao u travnju 2016. godine, na tu je poziciju došao zahvaljujući utjecaju i zalaganju glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića koji je ujedno i predsjednik gradske organizacije HDZ-a u Zagrebu. Bošnjak potom, uz blagoslov Mikulića i uz asistenciju svojeg pomoćnika i savjetnika Maria Župana, pod upitnim uvjetima i okolnostima masovno zapošljava članove zagrebačkog ogranka HDZ-a. O tome je još prije dvije godine pisao i Nacional. U međusobno dobro povezanoj grupi ključnih ljudi u SC-u, osim sanacijskog upravitelja Bošnjaka i Župana, zaduženog za financijsko poslovanje, nalazi se i njihov redovni kartaški partner Stipe Mamić, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja zadužen za resor financija, a time i za kontrolu sanacijskog procesa i financijskog poslovanja SC-a.

Kako nam je potvrđeno, glavnog državnog inspektora Mikulića često se može vidjeti u krugu Studentskog centra, što nam je i potvrđeno fotografijom snimljenom prije godinu dana u kafiću SC-a na kojoj kavu zajedno ispijaju Andrija Mikulić, upravitelj Bošnjak i njegov pomoćnik Župan. Njih povezuju vrlo čvrste stranačke veze sklopljene u zagrebačkom ogranku HDZ-a jer je Bošnjak član zagrebačkog Gradskog odbora HDZ-a, a Župan član predsjedništva Gradske organizacije HDZ-a u Zagrebu. Toj se grupi, potvrđeno nam je iz izvora bliskih SC-u, povremeno pridruže i član Predsjedništva Gradske organizacije HDZ-a Pere Semren, ali i Stipe Mamić, inače član Središnjeg odbora HDZ-a i pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.

Činjenica o prijateljskim vezama Stipe Mamića s Bošnjakom i Županom ne bi bila sporna da nije odredbe u Zakonu o sanaciji studentskih centara koji u članku 3. kaže kako „sanaciju ustanove u skladu s odlukom o sanaciji provodi ministarstvo u čijem je djelokrugu djelatnost ustanove nad kojom se provodi sanacija“, a to je u ovom slučaju Ministarstvo znanosti i obrazovanja. To u ovom slučaju znači da kontrolu nad procesom sanacije i financijskim poslovima u SC-u u svojim rukama drži pomoćnik ministrice Divjak Stipe Mamić, zadužen za resor financija. A Mamić je u javnosti od ranije – dok je u bivšem mandatu HDZ-ova ministra znanosti, obrazovanja i sporta Dragana Primorca krajem prošlog desetljeća obnašao dužnost državnog tajnika, također nadležnog za financije – bio meta nekoliko USKOK-ovih istraga.

U jednoj od tih istraga Mamić je, s još troje tadašnjih nižih službenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 2009. bio pod istragom USKOK-a zbog sumnje da su za novu zgradu Ministarstva na Donjim Sveticama bez javnoga natječaja i bez znanja ministra nabavili namještaj u vrijednosti od dva milijuna kuna.

Njegovo se ime, prema pisanju portala Faktograf, u veljači prošle godine povezivalo i sa zahtjevom koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo Ministarstvu financija, u kojem se tražio otpis potraživanja u iznosu većem od 217 milijuna kuna koje Ministarstvo znanosti i obrazovanja potražuje od Sveučilišta Mostar, a na ime kredita odobrenog Sveučilištu u Mostaru još 2006. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je bilo sudužnik u tom kreditu koji je sredstvima iz državnog proračuna Hrvatska u cijelosti otplatilo te je umjesto potraživanja sredstava od Ministarstva financija zatražilo otpis tih sredstava. Prema Nacionalovim izvorima, pomoćnik sanacijskog ravnatelja Župan rado se u društvu pohvali dobrim i prijateljskim vezama s pomoćnikom ministrice znanosti i obrazovanja Stipom Mamićem.

Upravo je pomoćnik sanacijskog upravitelja Župan, kao član Predsjedništva zagrebačkog ogranka HDZ-a, produžena Mikulićeva ruka u SC-u i osoba koja nadzire sve segmente poslovanja unutar SC-a. Tako je 23. srpnja prošle godine SC, temeljem natječaja o javnoj nabavi s tvrtkom Graditeljstvo Pave Vukelić, sklopio ugovor vrijedan 1.106.606,25 kuna o izvođenju soboslikarskih radova u objektima u vlasništvu SC-a koji ističe 25. srpnja ove godine.

U dobro povezanoj grupi ključnih ljudi u SC-u, osim sanacijskog upravitelja Bošnjaka i pomoćnika Župana, nalazi se i njihov redovni kartaški partner Stipe Mamić, zadužen za kontrolu poslovanja SC-a

Vlasnik tvrtke Pave Vukelić, inače član stranke BM 365 zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegov blizak prijatelj, dobro je poznat zbog redovnih građevinskih i sanacijskih poslova koje obavlja za Grad Zagreb, od kojih je većina ugovorena mimo sustava javne nabave, odnosno kao bagatelna nabava vrijednosti ispod 200.000 kuna. U prosincu prošle godine, točnije 21. prosinca, pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora, Pave Vukelić i Andrija Mikulić našli su se zajedno u besplatnom lovu na krupnu divljač u lovištu Podravlje.

Mikulićevo sudjelovanje u tom lovu, o kojem su mediji naširoko izvijestili, danas je predmet istrage Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. S obzirom na okolnosti, možda je opravdano zapitati se je li poziv za lov bila svojevrsna gesta zahvalnosti Vukelića za Mikulićevu pomoć u dobivanju unosnog jednogodišnjeg ugovora u SC-u. Već 23. prosinca, dva dana nakon lova, Andrija Mikulić viđen je u VIP restoranu SC-a sa sanacijskim upraviteljem Bošnjakom i pomoćnikom Županom na ručku na kojem je poslužen gulaš od divlje svinje. Glavni državni inspektor i inače se, tvrde naši izvori bliski SC-u, često može vidjeti na ručku u VIP dijelu restorana SC-a u Savskoj ulici s Bošnjakom i Županom.

Osobito je upitna zakonitost u trošenju sredstava iz državnog proračuna za sanaciju SC-a. Zapisnik o proračunskom nadzoru zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava u Studentskom centru Zagreb koji je u srpnju 2018. sastavila Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor Ministarstva financija koji je Nacional ekskluzivno dobio na uvid, otkrio je da je poslovanje SC-a puno nepravilnosti i sumnjivih trošenja proračunskog novca koje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo financija nastoje zataškati od javnosti.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u svojem je odgovoru na Nacionalovo pitanje naglasilo da „proračunskim nadzorom (iz 2018., op. N.) nisu utvrđene nepravilnosti u utrošenim sredstvima iz državnog proračuna“. Isto nam je rekao i sanacijski upravitelj Bošnjak koji tvrdi da su sanacijska sredstva koja su uplaćena SC-u u vrijeme njegovog vođenja sanacije, od travnja 2016., trošena strogo namjenski.

To je, kako tvrdi, potvrdio i proračunski nadzor Ministarstva financija, a SC je prema njegovim riječima redovito obavještavao Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo financija o načinu trošenja namjenskih sanacijskih sredstava. Od početka sanacije SC-a Zagreb do travnja 2016., podsjetio je, sanaciju je vodio raniji upravitelj Pejo Pavlović. No zaključci izneseni u zapisniku o proračunskom nadzoru zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava u SC-u iz 2018. koji je Nacional ekskluzivno dobio na uvid, govore drugačije.

U zapisniku je navedeno da je do prosinca 2017. SC-u iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 157.900.000 kuna, a da je od tog iznosa 15 mil. kuna 2015. utrošeno za isplatu plaća i naknada zaposlenicima. To je nenamjensko trošenje sredstava jer je novac isplaćen SC-u u sanacijskom procesu bio namijenjen isključivo za podmirenje dugovanja nastalih do kraja 2012., odnosno do donošenja odluke o sanaciji SC-a.

Iz istog zapisnika je vidljivo da se proračunskim novcem, namijenjenim za sanaciju SC-a, pokrivao gubitak od 15 milijuna kuna nastao u procesu obnove dvaju studentskih domova u Zagrebu (od 2014. do 2016.) te da je dodatni iznos od 42,8 milijuna kuna potrošen na podmirenje tekućih financijskih obaveza SC-a u razdoblju od siječnja 2013. do siječnja 2017., što je također eklatantan primjer kršenja zakona jer sanacijska sredstva, prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i Zakonu o proračunu, ne smiju biti utrošena za podmirenje troškova tekućeg poslovanja, već isključivo za podmirenje dugova zbog kojih je proces sanacije pokrenut.

Na pitanje Ministarstvu znanosti i obrazovanja je li sanacijski upravitelj zbog ovih nepravilnosti snosio kakve posljedice nismo dobili konkretan odgovor. Navodi se tek da je „razvojna i financijska politika u nadležnosti Sanacijskog vijeća koje odlučuje o financijskome planu i godišnjem obračunu te periodičkim obračunima, nakon čega daje Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Vladi prijedloge mjera u postupku sanacije te naloge sanacijskom upravitelju vezane uz postupak sanacije“.

Proces sanacije Studentskog centra koji je službeno započeo u siječnju 2013. temeljem Odluke o sanaciji koju je u siječnju te godine donijela tadašnja vlada premijera Zorana Milanovića, ni do danas službeno nije završio, iako traje već više od sedam godina. Prema rezultatima spomenutog proračunskog nadzora iz 2018., ni u jednom od dva do sada provedena sanacijska postupka SC-a nije precizno utvrđeno razdoblje trajanja sanacije ni koje će se stavke tijekom sanacijskog postupka podmiriti i na koji način.

Upravitelj Bošnjak u jednom od odgovora Nacionalu ističe da „SC već četiri godine uspješno posluje s viškom prihoda nad rashodima, zahvaljujući politici racionalizacije poslovanja“. On kaže: „Pozitivan trend viška prihoda nad rashodima bilježimo od 2016. te svaku poslovnu godinu od tada završavamo uspješnije, ostvarivanjem većeg viška prihoda nad rashodima nego prethodne godine. Po završnom računu za 2018. SC je ostvario višak prihoda nad rashodima u iznosu od 15,6 milijuna kuna. Po završnom računu za 2019., pored povećanja određenih materijalnih prava radnicima, ostvaren je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 19,4 milijuna kuna.“

Isto ovo pitanje postavili smo i nadležnom Ministarstvu znanosti i obrazovanja iz kojeg stiže odgovor kako predviđeni period u kojem bi se trebalo predložiti donošenje odluke o završetku sanacije ne postoji: „Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražilo je od Sanacijskog vijeća očitovanje o mogućem završetku sanacije u okviru cjelovitog izvješća 2018.“, tvrde u Ministarstvu i dodaju da su revizorsko izvješće iz 2018. predali DORH-u te da su od Ministarstva financija zatražili proračunski nadzor. „Redovito se prati poslovanje i financijski izvještaji, 28. travnja ove godine Ministarstvo je zaprimilo Izvještaj o poslovanju SC-a za period od 2016. do 2019. Nakon detaljne analize izvještaja i sagledavanja aktualne situacije u SC-u razmotrit će se mogućnost (što nam je svakako u interesu) da se uputi prijedlog Vladi da donese odluku o prestanku sanacije SC-a“, tvrde iz Ministarstva.

‘U zadnje 3 godine stimulacije na plaće u SC-u u pravilu dobivaju zaposlenici koji su zaposleni prema stranačkom ključu i koji su pristizali iz HDZ-a uz intervencije Mikulića, Bošnjaka i Župana’

Nacionalovi izvori bliski SC-u upozorili su na još jednu nepravilnost vidljivu u poslovanju SC-a u protekle tri godine, a vezana je uz isplatu stimulacija na plaće bez jasnih kriterija i pravila. Isti izvori tvrde da stimulacije u pravilu dobivaju zaposlenici koji su zaposleni prema stranačkom ključu i koji su proteklih godina pristizali iz HDZ-a uz intervencije Mikulića, Bošnjaka i Župana. To se vidi u izvješću o proračunskom nadzoru iz 2018. u kojem je navedeno da je SC od siječnja 2013. do prosinca 2017. dijelu zaposlenika isplaćivao redovne mjesečne stimulacije i dodatke na plaću i to, kako stoji u zapisniku, bez utvrđenih kriterija.

Iz podataka iznesenih u zapisniku vidljivo je da je ukupni godišnji iznos sredstava za isplatu stimulacija i dodataka na plaću bio drastično manji u godinama kada je u sanacijski upravitelj bio Pejo Pavlović – 2013. isplaćeno je 64.174 kuna stimulacija, 2014. taj je iznos bio 62.999 kn, a 2015. isplaćeno je 131.307 kn – no u 2016. i 2017., odnosno nakon dolaska Mirka Bošnjaka na mjesto sanacijskog upravitelja, ti iznosi drastično rastu pa je u 2016. za stimulacije utrošeno 1.066.904 kuna, a 2017. čak 1.477.750 kuna.

Iz izvješća o reviziji SC-a za 2018. koje je objavljeno u rujnu 2019. iz opaske pri kraju izvješća vidljivo je da su nepravilnosti u isplati stimulacija prisutne i nakon upozorenja izdanog 2018. „Državni ured za reviziju predlaže utvrditi mjerljive kriterije na temelju kojih će se isplaćivati dodaci na osnovnu plaću (stimulacija) čime bi se osigurala opravdanost, transparentnost i jednoobraznost procesa njihove dodjele“, stoji u izvješću. Zanimljivo, revizijsko izvješće iz 2019. nigdje ne spominje nalaze proračunskog nadzora iz 2018. i nepravilnosti koje su u njemu pobrojane.

No upravitelj Bošnjak ima drugačije objašnjenje za isplatu stimulacija pod upitnim kriterijima:

„Sukladno odredbama članka 43. Kolektivnog ugovora za SC u Zagrebu, odluku o isplati stimulativnog dijela plaće donosi poslodavac na temelju zahtjeva neposrednog rukovoditelja. Kod isplate stimulativnog dijela plaće radnika donosio sam odluke u skladu s odredbama članka 10. Pravilnika o plaćama i drugim primanjima radnika SC-a, rukovodeći se rezultatima poslovanja SC-a i zalaganju zaposlenika pri ostvarivanju tih rezultata, a uz prijedlog i obrazloženje nadležnog pomoćnika ravnatelja djelatnosti u kojoj radnik radi.“

Isplatu stimulacija Bošnjak opravdava činjenicom da SC ima problema s visokom stopom bolovanja i izostanaka radnika pa se, kako tvrdi, često događa da dio radnika preuzima njihove radne zadatke kako ne bi došlo do zastoja u procesu rada, za što im se isplaćuje stimulacija: „To je za Studentski centar u ovom trenutku financijski isplativije od zapošljavanja novih radnika“, tvrdi Bošnjak i dodaje da su isplate stimulativnog dijela plaće isplaćivane iz vlastitih sredstava i viška novca ostvarenog pozitivnim poslovanjem i u skladu s njegovim ovlastima definiranim Odlukom Vlade RH o sanaciji SC-a Zagreb. Zbog čega onda proračunski nadzor, a potom i revizijsko izvješće iz 2019. navode da su stimulacije isplaćivane bez jasnih kriterija i planova? Na to pitanje nismo dobili precizan odgovor, jednako kao ni objašnjenje zbog čega Ministarstvo znanosti i obrazovanja već godinama uporno žmiri na očite nepravilnosti i kršenje zakona u procesu sanacije zagrebačkog Studentskog centra i zbog čega od javnosti pažljivo skriva izvješće o proračunskom nadzoru i njegove zaključke.