Objavljeno u Nacionalu br. 628, 2007-11-26

OKO TISUĆU TAJNIH TJERALICA prijeti pripadnicima srpskih paravojski koji su činili ratne zločine na području Hrvatske

Nedavna uhićenja srpskih optuženika za ratne zločine počinjene na hrvatskom teritoriju, Gorana Pavića u Sjedinjenim Američkim Državama i kapetana bojnog broda crnogorske ratne mornarice Ilije Brčića u Italiji na temelju tajnih Interpolovih tjeralica koje je raspisalo hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova izazvale su panične reakcije bivših krajinskih vojskovođa, dužnosnika nekadašnje srpske paradržave na hrvatskom teritoriju i bivših oficira bivše JNA. Akcija hrvatskog Državnog odvjetništva u suradnji s hrvatskim MUP-om da raspisivanjem tajnih međunarodnih tjeralica dođe do optuženika za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj već neko vrijeme daje dobre rezultate.

Pokazalo se kako su tajne međunarodne tjeralice jedino efikasno sredstvo kojim se može služiti hrvatska država kako bi procesuirala ratne zločine srpske paravojske počinjene na njezinom teritoriju. Da to nije tako, svi oni koji su zločine činili ili ih odobravali danas bi slobodno mogli šetati bilo kojim krajem svijeta bez straha da će odgovarati za nedjela, jer njihove domicilne države Srbija, Crna Gora i Republika Srpska u Bosni i Hercegovini ne čine ništa ili vrlo malo u preuzimanju takvih slučajeva kako bi ih sudili na njihovu teritoriju. Model prema kojem hrvatska državna tijela dolaze do optuženika za ratne zločine ne treba plašiti one koji nisu sudjelovali u pljačkama, pokoljima, mučenjima i maltretiranjima hrvatskih civila i vojnika. Hrvatska je amnestirala sve pripadnike krajinske vojske, a neki od njih rade danas i u hrvatskoj policiji.

Zbog jačanja međunarodnog položaja RH i skorog ulaska u euroatlantske integracije, sve uspješnijoj borbi protiv organiziranog kriminala, osobito većih uspjeha u razbijanju tržišta i putova opskrbe narkoticima u suradnji s Interpolom, Hrvatska je stekla dobar ugled kod članica Interpola, pogotovo zemalja bližeg susjedstva. Kao rezultat svega toga, i druge države ozbiljnije rade na hrvatskim zahtjevima kad su u pitanju međunarodne tjeralice optuženika za ratni zločin. To se osobito osjetilo nakon što su svi hrvatski generali optuženi pred Haaškim tribunalom za ratne zločine bili izručeni, odnosno kad je Hrvatska ispunila sve obveze prema Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu. Moglo bi se reći kako su Austrija, Njemačka, Švicarska, SAD države s kojima je do sada Hrvatska najbolje surađivala dok je najveći problem s Velikom Britanijom koja vrlo teško izručuje tražene optuženike i gdje postupak ekstradicije traje jako dugo.

Od 1991. do danas, za počinjena kaznena djela ratnih zločina pokrenut je postupak protiv 3604 osobe koje su za vrijeme Domovinskog rata sudjelovale u agresiji na Republiku Hrvatsku. Istraga je obustavljena u odnosu na 1381 osobu, jer tijekom istražnih postupaka nisu prikupljeni podaci o tome da bi te osobe neposredno naredile ili počinile ratne zločine. Do danas je 1441 osoba optužena, a od toga broja 593 su osuđene, a 292 oslobođene. Nacional je doznao kako je istina da se na Interpolovim tjeralicama nalazi približno još 1000 srpskih optuženika za ratne zločine od kojih je većina već osuđena u odsutnosti.

Koliko su neka od uhićenja optuženika s međunarodne tjeralice važna i za odnose između dviju država pokazuje i posljednji slučaj uhićenog kapetana bojnog broda crnogorske vojske Ilije Brčića u Italiji. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović zamolio je hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, prigodom njihova susreta 23. studenoga 2007. na Regionalnom ekonomskom forumu u Dubrovniku, da se obnovljeni postupak protiv časnika crnogorske vojske Ilije Brčića, osuđenog u Hrvatskoj za granatiranje Splita, vodi u Crnoj Gori, te da se Brčić brani sa slobode.

Carinske i granične kontrole, zračne luke i pomorska pristaništa u svijetu mjesta su gdje su do sada prema službenim podacima hrvatskog Državnog odvjetništva na temelju međunarodno raspisanih tjeralica uhićeno 36 optuženika za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. To je posve u suprotnosti sa srpskim tvrdnjama koje preuveličavaju brojke i navode čak 68 uhićenih na temelju međunarodnih tjeralica. Od 36 optuženika uhićenih na temelju međunarodnih tjeralica za ratni zločin 13 ih je pravomoćno osuđeno, tri nepravomoćno, za jednog je potvrđena prvostupanjska presuda, petorica optuženika su u fazi glavne rasprave, protiv petorice je obustavljen postupak, za četvoricu je istraga prekinuta ili se odustalo od kaznenog progona, dvojica optuženika su pravomoćno oslobođena, a jedan je oslobođen na temelju odluke prvostupanjskog suda. Proces protiv nedavno uhićenog Goran Pavića koji je uhićen 7. studenoga 2007. kad je vozeći kamion tegljač iz Kanade u SAD uhićen od službenika carinske i granične službe SAD-a nakon što su mu podaci uneseni u računalo, je u fazi optuženja dok je slučaj Momčila Grbića uhićenog 29. svibnja 2004. na graničnom prijelazu Jurovski Brod na granici sa Slovenijom završio odbijajućom presudom.

Pokazalo se kako je dobar dio postupaka protiv Srba s međunarodnih tjeralica i to približno 50 posto svih slučajeva završilo u njihovu korist. Prije svega, zbog činjenice da su se uhićenici pojavili pred hrvatskim sudovima gdje su mogli iznositi svoju obranu i okolnosti događaja za koje se terete i tako rasvijetliti brojne okolnosti koje su bile sporne za sud. Najviše pozornosti javnosti i drugih država izazvala su uhićenja optuženika s međunarodne tjeralice izvan RH što se dogodilo u osamnaest slučajeva do sada. Manje su bili primijećeni slučajevi uhićenja optuženika kad su se našli na hrvatskom teritoriju. Primjer nedavno uhićenog visokog crnogorskog časnika Ilije Brčića nije i jedini slučaj uhićenja osobe koja ima diplomatski status ili je pak član službenog izaslanstva države. To se dogodilo i s pukovnikom Vojske Srbije i Crne Gore Čedomirom Brankovićem koji je uhićen u Bugarskoj koncem travnja 2005. Branković je u Bugarsku putovao kao član službenog izaslanstva Vojske SCG-a, te je u Sofiji uhićen, ali ga je bugarski sud pustio na slobodu s obrazloženjem da ima diplomatski imunitet.

On je osumnjičen da je kao zapovjednik postrojbe JNA u kolovozu 1991. na području Novske počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno da je 17. kolovoza 1991. zapovijedao oklopnim bataljunom 265. motorizirane brigade JNA i zajedno s još 31 osobom napao 21 naselje na području Novske. U napadu je poginulo 13 civila.

Pored nedavno uhićenih optuženika za ratne zločine u SAD-u, Velikoj Britaniji, Italiji, pa potom prijašnjih godina u Švicarskoj, Njemačkoj i Rusiji, jedan od slučajeva uhićenja koji je izazvao veliku pozornost proteklih godina je bio slučaj pilota bivše JNA Emira Šišića. Pilot bivšeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva Emir Šišić 7. siječnja 1992. blizu Varaždina ispalio je raketu zrak-zrak sa zrakoplova Mig-21 s kojim je poletio iz Bihaća i srušio nenaoružani helikopter tadašnje EZ, te ubio petoricu ljudi, četvoricu Talijana i jednog Francuza. Šišić je zbog toga u RH osuđen, u odsutnosti, na 20 godina zatvora.

Nakon što je uhićen u Mađarskoj i izručen Italiji, u Rimu je osuđen na 15 godina zatvora, te je nakon duge diplomatske borbe, prebačen na izdržavanje kazne u Srbiju, u zatvor u Sremskoj Mitrovici. Dosta pozornosti izazvalo je uhićenje Zorane Banić u Švicarskoj 2001. na temelju tajne međunarodne tjeralice. Zorana Banić je prije Domovinskog rata radila kao medicinska sestra. Bila je optužena i osuđena za kršenje međunarodnog prava, odnosno za sudjelovanje u napadu i ubijanju stanovništva u Škabrnji 18. studenoga 1991. Prvo je u odsutnosti bila osuđena na 20 godina zatvora.

Po uhićenju u Švicarskoj 2001. i izručenja Hrvatskoj na ponovljenom suđenju bila je osuđena na 13 godina zatvora, a nakon poništavanja te odluke na još jednom ponovljenom suđenju na deset godina. Naposljetku je Vrhovni sud smanjio i tu kaznu na konačnih šest godina zatvora. Zorana Banić je nedavno odslužila kaznu i otišla u Crnu Goru. Milan Španović, koji je u odsutnosti osuđen za ratne zločine počinjene 1991. na području Gline u selima Maji i Svračici, uključujući otvaranje vatre na nenaoružane građane, mučenje, pljačku i palež mogao bi za nekoliko mjeseci biti izručen Hrvatskoj.

Premda je postojao međunarodni nalog za uhićenje, Španović je osam godina mirno živio u u gradiću Carshaltonu u Velikoj Britaniji. Uhićen je tek 13. lipnja 2006. Španović je dobio dozvolu neograničenog boravka u Velikoj Britaniji, a britanske su mu vlasti dodijelile i državni stan, premda su znale za što ga se u Hrvatskoj tereti. U ožujku ove godine britanski je sudac zaključio da bi ga bilo “nepošteno” izručiti kako bi mu se opet sudilo u RH. Ipak, Vrhovni sud uvažio je žalbu Hrvatske i preispitivanje odluke lokalnog suda. Na izručenje čeka i Damir Travica, osuđen za ratni zločin počinjen na kninskom području u siječnju 1992., ugostitelj iz Knina, za koga se ekstradicijski postupak vodi četiri godine. Travica je prošao sve sudske instancije, a trenutačno se nalazi u zatvoru u Brixtonu u Velikoj Britaniji.

Travica je osuđen u Hrvatskoj i za ubojstvo četveročlane obitelji. Zbog osobito okrutnoga ubojstva procesuirao ga je i sud takozvane srpske Krajine i vojni sud u Beogradu. Unatoč tome što se Velika Britanija najviše zalagala da se zločini na području bivše Jugoslavije procesuiraju i kazne, a odgovorni privedu pred lice pravde, ni slučaj Travica, ni slučaj Španović očito neće biti brzo riješeni.

Njemačka policija je koncem kolovoza 2007. uhitila Željka Vrljanovića, 39-godišnjeg Srbina, temeljem Interpolove tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska pod optužbom da je počinio ratni zločin nad civilnim stanovništvom na području Novske. On je uhićen u hotelu pored zračne luke München kad se zrakoplovom iz Beograda vraćao u SAD, gdje je živio proteklih devet godina. Vrljanović ima i američko državljanstvo. Pri odlasku u SAD, let iz Münchena je bio odgođen, pa su putnici zrakoplova bili smješteni u hotelu gdje je Vrljanović uhićen. Veljko Macura je uhićen 31. svibnja 2001. u Mađarskoj na osnovu Interpolove potjernice a u listopadu iste godine izručen je hrvatskim vlastima. Županijski sud u Šibeniku je 4. prosinca 2001. godine, u ponovljenom postupku, oslobodio je Macuru, kojeg je isti sud u odsutnosti bio osudio na kaznu zatvora u trajanju od 10 godina zbog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom na području mjesta Ervenik kod Knina.

U lipnju 2005. u Švicarskoj je uhićen Jovan Petković koji je osumnjičen za zlostavljanja i silovanja u zatvoru Stara Gradiška tijekom kolovoza i rujna 1993. Petković je pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora u lipnju 1996. Mitar Arambašić, bivši šef krajinske policije u selu Otišić, nadomak Knina je uhićen u SAD-u 2001., te izručen Hrvatskoj 2006., a Dragan Arnaut je uhićen sredinom 2006. u Moskvi. Obojica su osuđena u odsutnosti još 1997. na 20 i 15 godina zatvora. Za razliku od spomenutih srpskih uhićenika po međunarodnim tjeralicama za koje se previše nije niti znalo da postoje, hrvatska državna tijela posve su otvoreno dala nalog za pokretanjem međunarodnih tjeralica na kojima se našao bivši vojni vrh nekadašnje SFRJ koji se smatra i najodgovornijim za ratne zločine počinjene u Vukovaru i istočnoj Slavoniji. Trenutačno je najzanimljiviji slučaj Veljka Kadijevića za kojeg je utvrđeno da se nalazi u Rusiji koja bi ga kao članica Interpola trebala izručiti Hrvatskoj. Međutim, ako Kadijević ima ili će dobiti rusko državljanstvo to neće biti moguće budući da ruski ustav ne dozvoljava izručenja ruskih državljana drugim državama.

Osumnjičenici s Interpolove tjeralice

U strahu da ne budu uhićeni čim prijeđu s teritorija Srbije ili Crne Gore na teritorij druge države, bivši istaknuti dužnosnici krajinske paradržave od Hrvatske traže da javno obznani imena s tjeralica. Koliko je straha u njihovim redovima govore nekontrolirane i posve besmislene reakcije njihovih udruga i vođa koji poput Save Štrpca tvrde da krajiški Srbi ne znaju ni tko je pomilovan ili amnestiran, a tko još u kaznenom postupku pa, kako kažu, najmanje 100 tisuća Srba strahuje od kaznenih postupaka. Štrbac je došao do apsurdne brojke množeći 20 tisuća pripadnika srpske paravojske i institucija krajinske tvorevine s brojkom četiri koliko je po njemu velika prosječna srpska obitelj. To bi značilo kako su u skupini optuženih za ratne zločine u Hrvatskoj svi članovi neke srpske obitelji i to od najstarijeg do najmlađeg koji još nije ni prohodao ili naučio govoriti za vrijeme rata u Hrvatskoj.
Jedan dio osoba koje Hrvatska traži zbog ratnih zločina ipak je naveden na javno dostupnoj web stranici Interpola.

Uhićeni do danas

1. Čedomir Branković
2. Milan Sladović
3. Branisav Miščević
4. Željko Vrljanović
5. Veljko Macura
6. Emir Šišić
7. Momčilo Grbić
8. Dane Serdar
9. Miloš Horvat
10. Mitar Arambašić
11. Dragan Arnaut
12. Ilija Brčić
13. Zorana Banić
14. Neven Pupovac
15. Momčilo Drača
16. Nenad Tepavac
17. Borivoj Savić
18. Miljan Strunjaš
19. Jovan Petković
20. Željko Vučković
21. Petar Đukić
22. Tihomir Pavković
23. Aleksandar Trifunović
24. Michael Husnik
25. Kasim Hekić
26. Goran Pavić
27. Ivanka Savić
28. Mile Pavković
29. Milan Paripović
30. Stevan Perić
31. Miloš Perić
32. Vlado Tepavac
33. Slobodan Raič
34. Branislav Miščević
35. Milan Španović
36. Damir Travica