Objavljeno u Nacionalu br. 448, 2004-06-15

Četiri mjeseca 25-godišnja pacijentica leži na Infektivnoj klinici ‘Dr. Fran Mihaljević’ u Zagrebu s radnom dijagnozom kravljeg ludila

Na odjelu za intenzivnu skrb zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” leži pacijentica čija je radna dijagnoza bolest kravljeg ludila, saznao je Nacional od informiranog izvora iz zagrebačkih liječničkih krugova. Riječ je o 25-godišnjoj djevojci L. T. iz Karlovca koja se nalazi na tom odjelu. Nacionalov izvor, liječnik koji je upućen u cijeli slučaj, kaže da je riječ o radnoj, a ne konačnoj dijagnozi. “Ona sigurno ima dijagnozu Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Sumnja se na degeneracijsku bolest mozga. Postoje čak dva nalaza koji upućuju na to. To je prionska bolest koja je još upitna, ali sigurnost liječnika je 99-postotna”, tvrdi izvor. Prema istom izvoru, djevojka pokazuje sve parametre skore smrti te je liječnici još samo održavaju na životu. “Bez obzira na to što je ostali bioptički materijal negativan, teško je 100 posto potvrditi kravlje ludilo bez izvršene biopsije mozga. Liječnici se tu na neki način ograđuju kako ne bi izazvali paniku, iako su 99 posto uvjereni da je o tome riječ. Osim toga, radi se o novoj bolesti pa liječnici tapkaju u mraku”, komentira isti izvor. Kako doznajemo, prvi slučaj oboljenja od kravljeg ludila drži se u najstrožoj tajnosti, i to prema odredbi voditelja odjela za intenzivnu skrb prof. dr. sc. Brune Baršića koji je, navodno, usmeno zabranio osoblju da te informacije plasira izvan institucije. Slučaj je registriran prije nekoliko mjeseci i za njega znaju široki krugovi liječnika i medicinara prije svega iz KBC-a Rebro, zagrebačke zarazne bolnice te profesori s Medicinskog fakulteta. Kako je riječ o specifičnom slučaju i delikatnoj temi, razumljivo je da liječnici ne žele u potpunosti i službeno potvrditi da je riječ o kravljem ludilu nego nastoje prije konačne potvrde isključiti sve ostale bolesti koje imaju slične simptome. Ipak, nepojmljivo je da ni nakon četiri mjeseca liječnici slučaj nisu riješili do kraja, odnosno, sumnju u tu smrtonosnu bolest potpuno isključili ili opovrgnuli, nadajući se da slučaj neće dospjeti u javnost. Međutim, već nekoliko mjeseci među novinarima kola informacija da u Hrvatskoj postoji nekoliko slučajeva oboljelih od kravljeg ludila, pa je izvjesno da bi takva informacija kad-tad bila objavljena. Kako bolest kravljeg ludila nije samo zdravstveno nego i gospodarsko i vanjskopolitičko pitanje, teško je procijeniti kolika je šteta nanesena Hrvatskoj zbog izbjegavanja liječnika da riješe slučaj. S jedne strane, ako se sumnje u tu opaku bolest potvrde, zbog nepoduzimanja preventivnih mjera za sprječavanje novih oboljenja, šteta nanesena hrvatskim građanima s aspekta zdravstva mogla bi biti ogromna jer bi to značilo da u Hrvatskoj postoji zaraženo meso s kojim je bilo tko mogao doći u doticaj. S druge strane, posljedice za hrvatsko gospodarstvo zbog tog propusta mogle bi biti kobne. Nadalje, nejasno je zbog čega Ministarstvo zdravstva nije prikupilo novac potreban za nabavu nove opreme kojom bi se mogla obaviti biopsija mozga, odnosno, zašto se djevojka još dok je bila spremna fizički podnijeti takav zahvat nije poslala u inozemstvo gdje se biopsije mozga redovito obavljaju. Ovakav propust, ako je uistinu riječ o kravljem ludilu, mogao bi Hrvatsku i njen proračun stajati mnogo više od cijene nabave opreme.

Slijedom neslužbene informacije Nacionalovi novinari uspjeli su otkriti identitet spomenute djevojke oboljele od kravljeg ludila. Kada smo je ugledali prije mjesec dana, već 10-ak dana bila je u tzv. predkomatoznom stanju. “Ne jede, ne vidi, ne kreće se”, kaže njen otac s kojim smo razgovarali ispred sobe broj 4 na balkonu prvog kata odjela intenzivne njege, gdje se posjećuju pacijenti hospitalizirani u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. “Pola mozga joj još funkcionira tako da ona čuje što joj pričamo, ali druga polovica je praktički mrtva”, tvrdi otac. Za vrijeme razgovora djevojčina majka komunicirala je s kćeri preko dodira rukom. Iako je u polunesvjesnom stanju, djevojka je u periodičkim razmacima imala nekontrolirane trzaje tijela, a pri svakom trzaju zatresli bi se krevet i aparati na koje je priključena. “Komunicira samo s majkom, ne i s osobljem”, počeo je svoju priču otac. Prema njegovim riječima, s djevojkom, inače profesoricom u školi, sve je bilo u redu do siječnja ove godine. Tada je počela mukotrpna drama iscrpljivanja i neizvjesnosti njezine obitelji. “Sve je počelo s povremenim slabostima i padom tlaka, te povremenim depresijama. Osjećala se loše. Odveli smo je u KBC Rebro gdje je prof. dr. sc. Vesna Brinar, nakon mnogih pregleda, pretpostavila da je riječ o stresu, pa ju je uputila u toplice. Tamo joj se dodatno pogoršalo. Počeli su nekontrolirani trzaji i zanošenje, odnosno, povremeni gubici ravnoteže. Tada smo je prvi put doveli u zaraznu bolnicu. Nakon ponovnih pretraga, liječnici opet nisu znali o čemu je riječ. Čak ni danas moja kći nema službeno uspostavljenu dijagnozu. Tada se pojavio inozemni stručnjak za kravlje ludilo. Čim ju je vidio, nije imao sumnji da je riječ o kravljem ludilu”, prepričava otac.

Nakon te tvrdnje slučaju se prionulo ozbiljnije. Angažirani su profesori s medicinskog fakulteta te neki drugi liječnici koji su slučaj doživjeli kao kuriozitet. Prema iskazu oca, i Vesna Brinar se uključila nakon što se djevojci stanje pogoršalo. Prava komplikacija oko slučaja započela je čim se pojavila sumnja na kravlje ludilo. Naime, da bi se sa sigurnošću mogla dijagnosticirati ta bolest, potrebno je izvršiti biopsiju mozga. Nesretni roditelji, koji su već mjesecima bili u neizvjesnosti, obratili su se tadašnjem ravnatelju KBC-a Rebro, prof. dr. sc. Jošku Paladinu. “Paladino nam je rekao da on taj zahvat ne može izvesti jer je to preriskantno za njega i njegov tim”, tvrdi otac. Počela je potraga za nekim inozemnim stručnjakom koji bi bio voljan izvesti taj zahvat. Potraga još uvijek traje. U međuvremenu, liječnici su roditeljima rekli da im kćer ne boluje od kravljeg ludila jer je potrebno pojesti cijelo zaraženo tele kako bi se osoba zarazila. Da je riječ o pogrešnoj informaciji dokazuje i tvrdnja prof. dr. sc. Mirka Junga, jednog od vodećih stručnjaka za kravlje ludilo, prema kojoj je samo mozak jednog bolesnoga goveda dovoljan da uništi cijelu hrvatsku populaciju. Premda je otac tvrdio da su im svi liječnici izašli u susret, u trenutku razgovora – dakle, prije mjesec dana – djevojka je već mjesecima bila bez službene dijagnoze. “Kad bismo bar znali što joj je”, komentirao je otac. Na našu inicijativu da o tome obavijestimo javnost, zamolili su nas da to ne činimo, jer su smatrali kako bi to upropastilo sve njihove dotadašnje privatne napore da nađu stručnjaka koji bi obavio biopsiju mozga njihovoj kćeri. Otac je bio uvjeren da bi se pisanje o tome izrazito negativno odrazilo na dotadašnji odnos liječnika prema njima pa smo odlučili pričekati još neko vrijeme.

Slijedom iskaza oca, razgovarali smo s Vesnom Brinar koja je potpuno odbacila sumnju na kravlje ludilo s argumentom da je djevojka već tri puta testirana na tzv. protein 1433 koji upućuje na tu bolest te da su sva tri nalaza bila negativna. Ipak, biopsija mozga koja se smatra jedinim relevantnim postupkom koji bi mogao potvrditi ili odbaciti sumnju na kravlje ludilo nije izvedena. Prema riječima Vesne Brinar, postupak je previše riskantan jer nakon njega, ako je riječ o kravljem ludilu, ne bi bilo moguće sterilizirati medicinske instrumente te oni više ne bi bili za uporabu. Naime, uzročnik kravljeg ludila je tzv. prion koji je, slikovito rečeno, vrsta između virusa i bakterije i neuništiv je. Dokazano je da ga se ne može uništiti ni paljenjem na 1000 stupnjeva. Dok smo razgovarali s Vesnom Brinar, djevojku se putem intravenoznog davanja snažnog koktela lijekova liječilo protiv neke gljivice u mozgu. Prije toga djevojka je prošla niz pretraga kako bi se isključile bolesti na koje su liječnici sumnjali. Sve su te bolesti u konačnici bile isključene. Vesna Brinar je rekla da se zbog djevojke redovito sastaje konzilij vrhunskih liječnika, koji analiziraju i prate cijeli slučaj. Također je potvrdila da bi se biopsija mozga uskoro trebala obaviti u inozemstvu, te da se intenzivno radi na realizaciji. U međuvremenu, kazala je ona, djevojci je uzet uzorak iz leđne moždine koji je poslan na analizu u talijanski grad Veronu. Nacionalovim novinarima tada je bilo rečeno da će nalaz stići idući tjedan. Kako bismo saznali rezultate nalaza, telefonski smo kontaktirali s roditeljima nakon tjedan dana. Oni su nam rekli da pretraga nije uspjela jer nije poslan dovoljan uzorak leđne moždine.

Prije dva tjedna ponovo smo nazvali Vesnu Brinar koja nam je opet potvrdila da nije riječ o kravljem ludilu te da se djevojka više ne liječi protiv gljivice nego se sad sumnja u neki nasljedni oblik epilepsije. Rečeno nam je da je djevojci napravljena biopsija određenih dijelova kože i da se rezultati očekuju uskoro. O biopsiji mozga, čija se realizacija planirala u inozemstvu, više nije bilo riječi. Za to bi bila potrebna operacija, a djevojka je ionako u teškom stanju pa je pitanje bi li uopće preživjela. Međutim, u cijelom slučaju dolazi do neočekivanog obrata. Nacionalov izvor potvrdio je da djevojka ima dijagnozu kravljeg ludila. Radna dijagnoza je ona koja se svakom pacijentu uspostavlja na temelju simptoma koje ima, a koji pobuđuju sumnju liječnika na neku bolest ili niz bolesti. Takva dijagnoza služi kao usmjerenje u pretragama. Sve dok se ne ustanovi sa sigurnošću od koje bolesti pacijent boluje, traje radna dijagnoza koja je podložna promjeni. Kad se ustanovi o kojoj je bolesti riječ, to postaje konačna dijagnoza. Postoje i slučajevi kada se nikada službeno ne ustanovi od čega boluje pacijent, pa on može i umrijeti bez dijagnoze. Onda se tek autopsijom ustanovljuje uzrok smrti. Kako je djevojci imunitet silno oslabio, ona je prilikom svake nove pretrage podložna raznim bakterijskim i virusnim infekcijama na koje je prosječno zdrav čovjek inače otporan.

Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD) sama po sebi je rijetka, degenerativna, nepromjenjiva, kobna bolest mozga te može biti tzv. povremena, stečena i nasljedna. CJD se obično pojavljuje u kasnijim godinama života i razvija se brzo. Prvi simptomi se uglavnom javljaju kod ljudi starijih od 60 godina, a oko 90 posto pacijenata umire u prvoj godini. Međutim, treba razlikovati Creutzfeldt-Jakobovu bolest (CJD) i tzv. nove varijante CJD-a. Upravo ta “nova varijanta” CJD-a je ona koja prelazi s goveda na ljude, odnosno, bolest kravljeg ludila kod ljudi. Za razliku od tradicionalnih oblika Creutzfeldt-Jakobove bolesti, oblik te bolesti dobiven od “ludih krava” pogađa mlađe pacijente prosječne dobi od 29 godina, za razliku od 65 godina kod Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Zbog oboljenja od nove CJD, smrt nastupa u razdoblju od šest do 18 mjeseci od pojave prvog simptoma.

Kako je riječ o vrlo delikatnoj temi koja ima dalekosežne posljedice ne samo za zdravstvo nego i za gospodarstvo, ne čudi što se o tome šuti. Pa i Britanija je, kao zemlja u kojoj se kravlje ludilo pojavilo, godinama zataškavala tu bolest. Iz čak dva izvora bliska Nacionalu potvrđeno nam je da ovo nije prvi takav slučaj u Hrvatskoj te da su do sada već registrirane još tri osobe oboljele od kravljeg ludila. I ta tri pacijenta navodno su bila hospitalizirana u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, a za jednog od njih nam je rečeno da je zaražen putem transplantacije koštane srži.

O uzročniku i samoj bolesti
Bolest ludih krava, odnosno spongiformna encefalopatija (BSE) uzrokuje prion koji se prenosi smjesama za prehranu u prvom redu goveda, ali i ostale stoke. Creutzfeldt-Jakobovu bolest još nazivaju i “bolest spužvastog mozga”. Inkubacija može potrajati i do 20 godina prije pojave prvih simptoma. O CJD-u znanstvenici zasad vrlo malo znaju. Ljudi obolijevaju ako pojedu zaraženo meso, a prema nekim istraživanjima bolest se prenosi i krvlju. Bolest najprije napada živčani sustav te se u ranoj fazi javljaju simptomi poput depresije, anksioznosti i shizofrenije. Bolest brzo napreduje i dolazi do razaranja mozga, bolesnik postaje potpuno nepokretan, oduzme mu se mogućnost govora te ubrzo uslijedi smrt.

Simptomi bolesti kravljeg ludila nevjerojatno podsjećaju na Alzheimerovu bolest. Samo se mikroskopskim pregledom mozga može ustanoviti pravi uzrok smrti. Uistinu, analiza mozga umrlih od Alzheimerove bolesti potvrđuje da je 10 posto njih zapravo umrlo od nove varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Drugim riječima, kravljeg ludila ima mnogo više nego što se misli. Kamuflira se pod drugim nazivom, kako se ne bi širila panika.

O oboljelima i umrlima u svijetu
U Austriji je nedavno potvrđena pojava tzv. kravljeg ludila. U Sloveniji su, prema posljednjim podacima, registrirana četiri slučaja. U Europi je od kravljeg ludila ili zaraženog mesa dosad umrlo ili oboljelo 125 osoba, većinom u Velikoj Britaniji, te po jedna osoba u Kanadi i SAD-u. Velika Britanija je zbog kravljeg ludila u posljednjih više od 20 godina uništila 3,7 milijuna grla goveda.

Operacija
Kako se podrijetlo zaraze kod L. T. još uvijek ne zna, iz očeva iskaza moguće je nekoliko opcija. Prema prvoj, djevojka je još kao malo dijete imala dobroćudni tumor na malom mozgu te su joj, nakon operacije, ugrađivali implantant koji se radi od kravljeg tkiva. Kako inkubacija kravljeg ludila može potrajati i 20 godina, moguće je da je taj implantant već bio izrađen od zaraženog kravljeg tkiva. Nadalje, iako otac tvrdi da djevojka nije bila u inozemstvu posljednjih nekoliko godina, to ne isključuje mogućnost da se zarazila tijekom prijašnjih odlazaka izvan Hrvatske. I kao posljednja opcija, ostaje zaraza kravljim ludilom u Hrvatskoj, no sada je gotovo nemoguće ustanoviti je li u tom slučaju bila riječ o domaćoj ili uvoznoj govedini.

“Pojava kravljeg ludila u Hrvatskoj bila bi prava katastrofa. Dovoljno je sjetiti se što se događalo u Velikoj Britaniji, Njemačkoj ili Austriji nakon tamošnjih otkrića ove bolesti, kada je prodaja govedine pala oko 50 posto”, smatra bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić.
Danas je javnost nešto manje uplašena zbog opasnosti od novih slučajeva Creutzfeldt-Jakobove bolesti, ali i dalje se poduzimaju nužne mjere zaštite potrošača. Pankretić podsjeća kako je bivša vlada, nakon saznanja da se ova bolest pojavila i u Italiji, poboljšala kontrolu stoke i smanjila vrijeme testiranja goveda sa 30 na svaka 24 mjeseca. Uvjeren je da zbog provedene preventive u Hrvatskoj teško može doći do pojave kravljeg ludila, međutim opasnost predstavlja nedavna vladina odluka da se dopusti uvoz iz Finske i Austrije u kojima su zabilježeni slučajevi ove bolesti, a uskoro će slično odobrenje biti prošireno na svih 25 članica Europske unije.
“To je nedopustivo popuštanje pred zahtjevima izvana koje nam može izazvati brojne probleme”, strahuje bivši ministar poljoprivrede. “Godišnja potrošnja u Hrvatskoj iznosi oko 60.000 tona govedine i iako je teško predvidjeti efekte koji bi nastali u slučaju pojave kravljeg ludila, to bi nesumnjivo bio strašan udarac za prehrambenu industriju. U tom slučaju od odgovornosti ne može biti pošteđena ni aktualna vlast”, rezimira Pankretić i podsjeća kako su nakon što je 2001. u Njemačkoj otkriveno kravlje ludilo ostavke bili prisiljeni podnijeti tamošnji ministri poljoprivrede i zdravstva.