RETROSPEKTIVA ‘KRITIČKA ANTOLOGIJA’ ŽELJKA SENEČIĆA U GALERIJI KLOVIĆEVI DVORI

Nikada nisam mislio da ću imati svoju retrospektivu zbog nekoliko razloga. Svoje slike čuvam samo za sebe, nikada mi nije bilo važno tko što vidi u njima i hoće li se one prodati ili ne. Danas je nemoguće prodati sliku jer nema ni srednje klase ni publike koja kupuje slike. Svojedobno su se slike prodavale pa su izložbe imale svrhu: napraviti izložbu samo da prijatelj vidi tvoje slike više je nego blesavo“, rekao je za Nacional slikar, scenograf, filmski i kazališni redatelj te kolumnist Nacionala Željko Senečić povodom otvaranja njegove izložbe „Kritička antologija“. Radove će biti predstavljeni od 30. ožujka do 14. svibnja u Galeriji Klovićevi dvori, a izložba je realizirana u suradnji Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti i Galerije Klovićevi dvori. Obuhvaća slike na platnu, slike na staklu, pastele i crteže. Sadržava 55 djela, a predstavljene su sve bitne i karakteristične autorove tematske, stilsko-morfološke i poetičke preokupacije u njihovim različitim vidovima i tehnikama. Senečić je opisao zašto je izložba postavljena u Galeriji Klovićevi dvori. „Autor izložbe Vladimir Crnković došao je na ideju da osmisli moju izložbu još dok je bio ravnatelj Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti. Prvo nam je pala na pamet Galerija Josip Račić kojom danas upravlja Moderna galerija, ali od njih nije dobio odgovor nakon što im se obratio službenim putem. U Galeriju Forum nismo mogli ući jer se ravnatelju te galerije nisu svidjele moje slike, što je, dakako, njegovo pravo. Zajebali su nas i kao što se često u životu događa, kada vas netko zajebe čini vam dobro pa sam neizmjerno zahvalan ljudima koji su me odbili jer smo tako dobili mjesto u Galeriji Klovićevi dvori. To je ozbiljna institucija pa izložba zasigurno neće izgledati provincijalno“, rekao je Senečić koji je odabrao svoje radove i za drugu izložbu koja će biti otvorena 1. travnja, u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu.

Autor izložbe Vladimir Crnković objasnio je za Nacional da je sa Senečićem počeo surađivati prije desetak godina, ali s njim se susreo dok je proučavao Krstu Hegedušića, u čijoj je majstorskoj radionici Senečić bio do 1960. On smatra da je Senečić jedan od najistaknutijih hrvatskih majstora slika na staklu i da ga je Hegedušić u tome instruirao, a onda je Senečić pronašao svoj izraz. Kako kaže Crnković, kod Senečića ga najviše fascinira to što ima određenu slobodu stvaranja zbog toga što se bavio različitim poslovima pa se nije trebao dokazivati kao slikar. „Iako smo zadnjih pet godina vrlo bliski, ipak sam primijenio stroge kriterije birajući radove za ovu izložbu, a on mi je u tome dao potpunu slobodu. Primjerice, od 12.000 crteža koje sam vidio, izabrao sam njih 18, od tristotinjak slika na staklu, publika će imati priliku vidjeti dvadesetak radova. Držao sam se toga da je bolje pokazati manje radova koji su vrhunske kvalitete, nego ići u širinu. Tako sam ga htio približiti i kritici, kako bi njegovi radovi eventualno ušli u muzejske institucije“, istaknuo je Crnković i dodao da najveći dio izabranih radova datira iz devedesetih godina, ali da ima dijela iz 60-ih i 70-ih godina.

U sklopu izložbe svakodnevno će se prikazivati Senečićevi filmski zapisi o likovnim umjetnicima kao što su Josip Vaništa, Dora Maar, Jagoda Buić, Julije Knifer, Dušan Džamonja, Đuro Pulitika i Zoran Mušić. Uz slike iz autorova vlasništva, na izložbi su djela iz zbirke moderne umjetnosti Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti te iz nekoliko privatnih kolekcija. Koncepciju i realizaciju izložbe te popratnog monografskog kataloga s pratećom dokumentacijom potpisao je Vladimir Crnković. Izdavačke recenzije napisali su akademik Tonko Maroević i povjesničarka umjetnosti Margarita Sveštarov Šimat, engleski prijevod obavio je Graham McMaster, a dizajnerska rješenja kataloga i plakata Boris Ljubičić.