Specifičan način njegova formiranja, odnosno razvoja Viktora Kovačića kao arhitekta, čitljiv je u njegovu ukupnom djelu, i u projektima, i realizacijama. Vrativši se u Zagreb sa studija u Austriji, Kovačić je odmah stupio u nepoštednu borbu protiv romantičarskoga klasicizma koji je Bolle uz potporu Kršnjavoga ugradio u zagrebačku arhitekturu pa i u urbanističku interpretaciju prostora. U njegovim ključnim projektima i realizaciji kao što su to crkva sv. Blaža i Zagrebačka burza, može se očitati osnovna zajednička karakteristika, a to je nova vizija urbanističkih potencijala zagrebačkih povijesnih, ali i novih prostora. Upravo time je probio vrata zagrebačke arhitektonske i urbanističke ‘Bastille’ i široko otvorio put hrvatskoj arhitekturi u modernu.

Nepobitna je arhitektonska vrijednost, ljepota i sklad Kovačićevih kuća za stanovanje, od obiteljskih kao što je kuća kipara Frangeša na Rokovu perivoju do već legendarne kuće Franck na Mažuranićevu trgu koja u svakom izboru vrhunskih ostvarenja hrvatske arhitekture ulazi u sam vrh. Poznati su njegovi interijeri, a posebice u potpunosti sačuvan njegov stan u Masarykovoj ulici koji je danas Muzej Viktora Kovačića. Paradigmatski lik Kovačića sa svim svojim mitovima i legendama, projektima i realizacijama temeljni je stup hrvatske arhitekture, ali i kulture 20. stoljeća.

Viktor Kovačić je umro 24. listopada 1924. godine u Zagrebu.