A.T. Kearney, globalna konzultantska kuća, objavila je izvještaj ‘The Battle for the Smart Home: Open to All’, koji predviđa da će tržište uređaja za pametne kuće dostići 50 milijardi USD u 2020. godini i čak 400 milijardi USD do 2030. godine – značajno više od trenutnih 15 milijardi USD.

Snažan rast je rezultat povećane potražnje u sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Aziji. Republika Hrvatska je naspram država zapadne Europe u zaostatku.

A.T. Kearney je u analizu uključio sve uređaje za pametne kuće koji imaju barem jednu od sljedećih karakteristika: prikupljanje podataka senzorima, povezanost s Internetom, analizu podataka korištenjem umjetne inteligencije i mogu nost daljinskog upravljanja.

“Ne predviđa se ‘rast’ pametnih telefona kao što je to bio slučaj do sada, tako da tržište uređaja za pametne kuće postaje sljedeće obećavajuće tržište. Ključni faktor rasta ovog tržišta je veliki postotak kućanstava s visokim primanjima te velika umreženost podataka. Iako se istočno europska tržišta i dalje razvijaju, za njih se također predviđa rast potražnje za uređajima za pametne kuće” rekao je Marko Derča, podpredsjednik u A.T. Kearneyu.

Izvještaj predviđa da umrežena i pametna kuća postaje realnost zbog četiri ključna faktora koji ubrzavaju širenje tržišta.

Umreženost i inteligencija: Tehnološki napredak i sve jača moć procesiranja koju imaju pametni telefoni omogućili su bolju umreženost doma. Umreženost velikih baza podataka i umjetna inteligencija, koja aplikacijama omogućava autonomno predviđanje i reagiranje na potrebe korisnika, dramatično olakšava korištenje uređaja za pametne kuće.

Međuoperativnost: zabilježeno je značajno poboljšanje međuoperativnosti (engl. interoperability) proizvoda različitih proizvođača što omogućava korisnicima širu upotrebljivost aplikacija za upravljanje kućom. Uznapredovala aplikacijska programerska sučelja (API), razvoj industrijskih udruženja i inicijative za standardizaciju komunikacije između aplikacija šire se duž cijelog ekosustava uređaja za pametne kuće i potiču napredak.

Dostupnost i cijena proizvoda: Skoro svaki aspekt života u domu pokriven je automatiziranim proizvodima, od kojih je 80% komercijalno dostupno i u ‘pametnom’ formatu. Značajno smanjenje troškova glavnih tehnoloških komponenata omogućava veću privlačnost uređaja za pametne kuće, za koje se predviđa da će dostići cjenovnu konkurentnost u sljedećih 5 godina.

Novi izvori prihoda: Primjena uređaja za pametne kuće se širi na ostale mreže, uključujući: električnu mrežu, Internet i ekosustav tradicionalnih usluga, što omogućava razvoj novih prihodovnih kanala duž cijelog ekosustava. Na primjer, sustavi za pametne kuće mogu generirati dodatni prihod prikazujući reklame na svojim LCD monitorima ili kroz umreženost s dodatnim uslugama.

Europsko tržište je drugo najveće tržište za pametne kuće. Trenutna veličina tržišta je 4 milijarde USD, a do 2030 očekuje se rast tržišta na više od 100 milijardi USD.

“Karakteristike tržišta za pametne kuće različite su u svakoj zemlji i ovise od razine prihoda, cijene energenata, potrošačke sklonosti i dostupnosti proizvoda. Kućanstva u Velikoj Britaniji i Francuskoj na primjer imaju sve stariju populaciju i visoku potrošnju na zdravstvo, za njih je sustav pametne kuće zanimljiv u sektoru zdravstva i socijalne skrbi”, nastavlja Marko Derča i dodaje “u Hrvatskoj se puno priča o pametnim kućanstvima, ali hrvatsko tržište je još uvijek na početku”.

Po podacima statističkog portala Statista, hrvatsko tržište uređaja za pametne kuće, koje ne uključuju pametne televizore i umreženu bijelu tehniku, relativno je nerazvijeno u usporedbi sa zapadno europskim tržištem. U 2017. godini se predviđa kako će hrvatsko tržište uređaja za pametne kuće dostići 10 milijuna USD i pozicionirano je ispred Srbije (8 milijuna USD) i Slovenije (6 milijuna USD).

Do 2021. godine, očekuje se desetostruki rast te će tržište dostići 77 milijuna USD, s prosječnim godišnjim rastom od 67.1%. Srbija i Slovenija će ostvariti 72 milijuna USD i 31 milijun USD u 2021. godini. Očekuje se kako će 9.3% domaćinstava u Hrvatskoj imati barem jedan uređaj za pametnu kuću, što je više nego u Srbiji (7.4%), ali manje nego u Sloveniji (13.8%).

“Tržište uređaja za pametne kuće pruža značajne mogućnosti za poduzeća. Međutim, kako bi uspjela na ovom tržištu, poduzeća moraju balansirati strategiju za lokalna i svjetska tržišta, brzo razvijati proizvode usmjerene uslugama, stvarati partnerstva s relevantnim igračima na tržištu i standardizirati komunikaciju između različitih uređaja. Prve kompanije koje uspješno odrade navedene stavke će ostvariti značajnu tržišnu prednost”, zaključuje Marko Derča.