Sirijski izbjeglica koji je potajno snimio hrvatsku graničnu policiju kako mlati njegove suputnike odvest će hrvatske vlasti pred Europski sud za ljudska prava. Dobije li, prisilit će Hrvatsku vladu da se uhvati u koštac s praksom nasilnih “push-backova” u Bosnu i Hercegovinu.

“Nisam mogao zaboraviti to iskustvo na granici. Snimio sam taj video jer sam želio da ljudi shvate što nam se događa i kako se igraju s našim životima kao da ništa ne vrijede. Što još možemo učiniti da to prestane? Želimo li doista granice sa zidovima, nasiljem i otporom? Ili želimo pronaći humaniji način”, pita se Sami Barkal, sirijski izbjeglica koji danas živi u Njemačkoj.

Barkal je napustio Kobane u Siriji 2014. kada je Islamska država počela bombardirati kurdska sela. Imao je 13 godina. S obitelji je stigao u Tursku gdje je radio od 2 ujutro do 8 uvečer na polju. Guardianu je ispričao da se njegova obitelj vratila u Siriju, ali za njega je to značilo regrutaciju u vojsku. Morao je ostati raditi u nehumanim uvjetima kad mu je postalo jasno da neće naći posao s normalnim uvjetima, zaputio se s grupom izbjeglica opasnom Balkanskom rutom prema boljem životu u Europi.

Na tom putu mnogima se ispriječi hrvatska granična policija koja nasilnim metodama vraća migrante u Bosnu i Hercegovinu gdje žive raspoređeni u kampovima bez adekvatnih uvjeta, bez zaštite i grijanja na smrzavajućim temperaturama. Barkal je imao šator, ali puno ljudi je spavalo u blatu u improviziranom kampu.

U studenom 2018. mladić odlučio pokušati prijeći granicu sa skupinom tražitelja azila iz sjeverne Afrike. Budući da je bio najmlađi u grupi, odrasli su mu predložili da ostane u slučaju da ih zaustavi hrvatska policija. Odjednom je začuo krikove kako odjekuju hladnim noćnim zrakom. Skriven iza grmlja počeo je snimati.

“Hrvatska policija ih zlostavlja… Lome ljudima kosti”, čuje se Barkala kako govori na snimci koju posjeduje Guardian. Nekoliko minuta kasnije, trojica muškaraca iz njegove skupine izašla su iz šume s modricama po licu, krvavih usta i nosova, slomljenih rebara.

Takva odbijanja su kršenje međunarodnog prava, koje kaže da tražitelji azila moraju imati priliku podnijeti svoj zahtjev za azil nakon što se nađu unutar granica zemlje. Barkal je u to vrijeme bio maloljetnik.

Carsten Gericke, partner odvjetnik Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR), neovisne, neprofitne nevladine organizacije čiji je cilj provođenje ljudskih prava pravnim sredstvima, zastupa Barkala i još dvoje Sirijaca u njihovom slučaju pred europskim sudom za ljudska prava.

Unatoč svjedočenjima humanitarnih radnika, medija i novinara, Hrvatska je stalno poricala da je vraćala tražitelje azila u Bosnu ili da je protiv njih koristila nasilje.

Sud sada mora utvrditi da je Hrvatska povrijedila Samijeva prava nezakonito ga protjeravši u Bosnu dok je bio maloljetan. Ako se to pokaže točnim, od Hrvatske bi se tražilo jamstvo da se takva kršenja više neće dogoditi. Morali bi izraditi akcijski plan i dostaviti izvješća o njegovoj provedbi, piše Dnevnik.hr.