Na današnji dan 11. travnja obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Ovaj datum je izabran kao spomen na obljetnicu rođenja poznatog engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kojem je bolest dobila ime te koji ju je prvi opisao u svom djelu „An Essay on the Shaking Palsy“.

Parkinsonova bolest (PB) je progresivan poremećaj centralnog živčanog sistema. Glavni simptomi bolesti su originalno opisani 1817. godine, a opisao ih dr. Parkinson, koji ju naziva drhtajuća paraliza. Tek 1960-tih identificirane su patološke i biokemijske promjene u mozgu pacijenata, što otvara put za prvi efektni lijek za tu bolest.

Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno stanje, općenito okarakterizirano drhtanjem, usporenošću pokreta, ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem. Etiologije i patofiziologija ove bolesti relativno je slabo shvaćena i dijagnoze se obično temelje na kliničkim obilježjima.

Kada se pojavi PB obično se pojave degenerativne promjene u području mozga poznatome kao crna tvar ili substantia nigra koja proizvodi dopamin, kemijsku tvar koja omogućuje ljudima da se kreću normalno i precizno. Parkinsonova bolest je okarakterizirana jakim nedostatkom dopamina. Taj nedostatak je uzrok simptoma PB.
Pogođeni su i muškarci i žene. Učestalost bolesti je značajno veća u grupi ljudi preko 50-te iako postoji alarmirajući porast pacijenata mlađe dobi. Važno je uočiti da se ne pojavljuje cijeli opseg simptoma kod svih pacijenata; u stvari, ne kod većine.