Ujedinjeni narodi su prije deset godina proglasili 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada ovaj dan obilježava se svake godine u cijelom svijetu s ciljem edukacije javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, te podizanja svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja, kao i sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama.

Jednu od najvećih prijetnji opstanku biljnih i životinjskih vrsta danas predstavlja njihovo nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje i uzimanje iz prirode za potrebe međunarodne trgovine, bilo da se radi o živim primjercima koji završavaju kao kućni ljubimci ili ukrasno bilje, ili o proizvodima izrađenim od dijelova i derivata tih vrsta, npr. različiti proizvodi ili namještaj izrađeni od tropskog drva, prehrambeni, kozmetički i farmaceutski proizvodi, nakit, modni dodaci, odjeća i obuća itd.

Šume, mora, oceani, rijeke i tla pružaju nam kisik koji udišemo, hranu koju jedemo i vodu koja nam je neophodna za život. Bez njih, ne bismo mogli živjeti na način na koji je to moguće danas. Prirodni kapital, što je zajednički naziv za sve dobrobiti prirode, godišnje na globalnoj razini iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj gospodarstva i društva.

Kako bismo očuvali prirodan svijet, moramo sačuvati biljne i životinjske vrste, koje su u sve većoj opasnosti. Posljednji izvještaji o stanju planeta pokazuje nam da su u zadnjih pedeset godina populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjene za čak 68 %. Naša planeta je iznimno bogata divljim vrstama koje održavaju ekosustave u ravnoteži. Nestanak samo jedne vrste znači opasnost za velik broj drugih.