Američki Centar za kontolu bolesti 1. prosinca 1981. godine priznao je svijetu postojanje AIDS-a. Od tada se svake godine na današnji datum obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a s ciljem da se javnost informira o bolesti, načinima njenog prenošenja i utječe na smanjenje stigmatizacije i diskriminacije prema oboljelima.

Zaštitni znak borbe protiv AIDS-a je crvena vrpca u obliku petlje, njome se iskazuje svijest o bolesti, solidarnost s borbom protiv nje i odavanje počasti osobama koje su izgubile borbu za život. Crvenu vrpcu (Red Ribbon) kreirao je američki pjevač i glumac Paul Jabara zajedno s Visual AIDS grupom iz New Yorka 1991. godine. Godinu dana kasnije, Paul je podlegao bolesti protiv koje se borio.

U SAD-u bolest se pojavila 70-ih godina, tada zdravstvene organizacije nisu željele javno istupati o novoj i smrtonosnoj bolesti. Početkom ’80-ih, kada je priznat, AIDS se raširio toliko da je dobio oblik epidemije.
Predvođeno strahom i neznanjem, društvo stigmatizira i izolira zaražene. Poznati su slučajevi od izbacivanja učenika iz škole, preko dobivanja otkaza na poslu bez objašnjenja do slučaja Gugua Dhlaminija iz Južnoafričke Republike, kojeg su 1998. nakon održanog govora prigodom Svjetskog dana AIDS-a, njegovi susjedi kamenovali i pretukli do smrti jer je u govoru priznao da je HIV pozitivan. Ne zaboravimo malenu Elu iz Kaštela čiji je slučaj prije 20-tak godina odjeknuo u našoj javnosti.