Football Leaks dokumenti, do kojih je došao njemački tjednik Der Spiegel i potom ih podijelio s Nacionalom i ostalim partnerima iz mreže EIC, otkrivaju da je FIFA-ino Etičko povjerenstvo započelo preliminarni istražni postupak protiv odbjeglog Zdravka Mamića, dugi niz godina najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa, i Damira Vrbanovića, izvršnog direktora Hrvatskog nogometnog saveza. Obojici im prijeti doživotni izgon iz nogometa.

Istraživački tim Nacionala tu je ekskluzivnu dokumentaciju i internu e-mail prepisku otkrio tijekom intenzivnog višemjesečnog pretraživanja čak 70 milijuna dokumenata u zajedničkoj međunarodnoj istraživačkoj operaciji. Među njima je i ova pomno skrivana građa koja rasvjetljava zakulisna zbivanja u vrhu FIFA-e, ali i u Hrvatskom nogometnom savezu, te otkriva pravu dramu sa zasad neizvjesnim završetkom. Nakon što je otvoren postupak koji bi mogao dovesti do Mamićeva i Vrbanovićeva izgona iz nogometa, taj postupak zagonetno je privremeno zastao.

FIFA je Mamićeve i Vrbanovićeve probleme s policijom i Državnim odvjetništvom prvi put primijetila 8. srpnja 2015., kada su braća Zoran i Zdravko Mamić i Damir Vrbanović provodila svoj četvrti dan u istražnom zatvoru u Remetincu. Omar Ongaro, koji je već 18 godina u FIFA-inim regulatornim tijelima, tada je poslao e-mail svojim kolegama na najvišim razinama FIFA-ine administracije. Priložio je link na medijski izvještaj o prvom javnom očitovanju Hrvatskog nogometnog saveza o uhićenju braće Mamić i Vrbanovića, u kojem je izneseno uvjerenje da “uhićene osobe nisu krive”.

“U slučaju da niste povezali (i ne očekujem da jeste), gospodin Vrbanović je predstavnik Udruženja europskih klubova pri FIFA-inoj komori za razrješavanje sporova. Nije baš dobro, rekao bih”, napisao je Ongaro.

Među primateljima Ongarova e-maila bili su Marco Villiger, tada direktor pravnih poslova FIFA-e, Marc Cavaliero, čelnik disciplinskog i upravljačkog odjela, te Maja Kuster Hoffmann, čelnica odjela za status igrača. Svi četvero su među vodećim ljudima FIFA-ine administracije, zaduženi za implementaciju regulacija u nogometnom svijetu.

Za razliku od predsjednika i glavnog tajnika FIFA-e, članova njenog izvršnog odbora i ostalih visokopozicioniranih predstavnika FIFA-e koji su često u središtu medijske pozornosti, administrativno osoblje obavlja svoj dnevni birokratski posao u tišini i bez velike pozornosti javnosti.

Devet mjeseci kasnije, 10. ožujka 2016., jedan od pravnih savjetnika FIFA-e poslao je drugu poruku pod naslovom “Memo Mr Vrbanovic” istim i još nekim visokopozicioniranim službenicima FIFA-e, u kojoj ih je informirao da će im uskoro o njemu poslati memorandum. Tako je FIFA-ina uprava započela internu istragu o Vrbanoviću, koji još od 2009. obnaša funkciju unutar važne FIFA-ine Komore za razrješavanje sporova.

Etičko povjerenstvo FIFA-e neovisno je tijelo koje nadgleda ponašaju li se dužnosnici FIFA-e u suglasju s FIFA-inim Etičkim kodeksom i sastoji se od Istražne i Sudbene komore. Istražna komora odgovorna je za preliminarne i službene istrage. Pronađu li kredibilne dokaze kršenja Etičkog kodeksa, slučaj predaju Sudbenoj komori koja odlučuje o sankcijama. Najozbiljnija sankcija, koja se često izriče za korupciju i podmićivanja povezana s nogometom, doživotna je zabrana svih aktivnosti povezanih s nogometom.

Cornel Borbély, tadašnji predsjednik Istražne komore, svoje prvo službeno pismo Damiru Vrbanoviću poslao je 8. kolovoza 2016. U e-mail poruci poslanoj Hrvatskom nogometnom savezu, napisao je: “Preliminarna istraga povezana s potencijalnim kršenjem Etičkog kodeksa FIFA-e.” Broj slučaja: RE16-00053. Broj sljedećeg slučaja – RE16-00054 – dodijeljen je Zdravku Mamiću. Time što je Vrbanovića i Mamića izravno kontaktirala tražeći njihov odgovor, Istražna komora Etičkog povjerenstva otvorila je protiv njih preliminarnu istragu.

Etičko povjerenstvo FIFA-e otvorilo je svoju preliminarnu istragu protiv njih četiri mjeseca nakon što je Uskok 26. travnja 2016. optužio braću Mamić, Vrbanovića i Milana Pernara za zloporabu povjerenja u poslovanju povezanu s pronevjerama milijuna eura od nogometnih transfera koje je zagrebački Nogometni klub Dinamo primio od transfera Luke Modrića i Dejana Lovrena i transferirao ih na njihove privatne bankovne račune.

Vrbanović je svoj prvi odgovor FIFA-i poslao 19. kolovoza 2016. Tako je započela formalna komunikacija između FIFA-e i osumnjičenika. Sredinom kolovoza i Vrbanović i Mamić zatražili su da im FIFA produži rok za odgovore do konca tog mjeseca. Vrbanovićevu komunikaciju s Etičkim povjerenstvom FIFA-e 26. listopada 2016. preuzela je njegova odvjetnica Jasminka Vrbanović iz zagrebačkog odvjetničkog ureda Vrbanović & Štefičić. Zdravko Mamić odlučio je za odvjetnika u svom slučaju angažirati Lucasa Ferrera iz odvjetničkog ureda Pinto Ruiz & Del Valle iz Barcelone.

Šef istrage Cornel Borbély nije bio zadovoljan s njihovim inicijalnim objašnjenjima. Od Vrbanovića je 23. prosinca 2016. zatražio prijevod optužnice podignute pred osječkim sudom u travnju 2016. te prateću dokumentaciju.

“Zbog prazničnog razdoblja tijekom kojeg je ured moje odvjetnice bio zatvoren, a i zato što sam odmah nakon praznika otputovao u Kinu s hrvatskim nacionalnim timom koji je sudjelovao u Kupu Kine, nisam uspio organizirati da vam se ta dokumentacija pošalje. Stoga vas ljubazno molim da produžite rok za njenu dostavu”, odgovorio je Vrbanović Borbélyju 13. siječnja 2017.

Četiri dana kasnije Corner je još jednom produžio krajnji rok za predaju dokumentacije, ovoga puta do 31. siječnja 2017. Ponovljeni zahtjevi za produženje krajnjih rokova za predaju dokumentacije inicirali su tada internu diskusiju u Istražnoj komori.

Dan ranije Pravni savjetnik Istražne komore informirao je 16. siječnja 2017. Borbélyja da su od gospodina Vrbanovića primili pismo “kojim on traži produljenje roka za predaju zatraženih dokumenata, bez navođenja datuma. Samo na znanje, krajnji rok za predaju dokumenata je danas, a gospodinu Mamiću (od kojeg je zatražena ista dokumentacija) odobren je produženi rok za predaju dokumentacije do 16. veljače 2017. Molim, recite nam želite li Vrbanoviću produžiti krajnji rok za predaju dokumenata te ako je odgovor pozitivan, do kada (jednako kao i gospodinu Mamiću)”.

Borbély je odgovorio brzo: “Najviše dva, tri produženja. Jesmo li prošli put naglasili da je to zadnje produženje roka? Ako nismo, dajte im još jedno s naznakom da se radi o zadnjem produženju.”

“Za sadašnji zahtjev, bilo je to prvo produženje koje je zatražio gospodin Vrbanović, nakon što smo 23. prosinca 2016. zatražili dokumentaciju (s rokom dostave do 16. siječnja 2017.). Kako prije nije bilo produženja rokova, biste li pristali dopustiti gospodinu Vrbanoviću prvi produžetak roka za odgovor do 31. siječnja 2017., koji bi se mogao dodatno produžiti na njegov zahtjev?” odgovorio je službenik Borbélyju i on se s tim složio.

Vrbanović je na koncu FIFA-i zatraženu dokumentaciju s osječkog suda poslao 31. siječnja 2017. U privitak e-maila koji je poslao Istražnoj komori dodao je prijevode sažetaka sedam dokumenata povezanih sa spisom, koji su svi dostupni Nacionalu.

O tim novim pristiglim dokumentima Istražna komora službeno je potom smjesta informirala Borbélyja: “Molimo pogledajte priloženi odgovor gospodina Vrbanovića, povezan s predmetom u Hrvatskoj. Gospodinu Vrbanoviću potvrdit ćemo primitak, analizirati sadržaj različitih dokumenata i dostaviti vam primjereno tomu memorandum. Gospodin Vrbanović dodatno pita želite li da vam putem pošte dostavi originalnu dokumentaciju. Na ovoj razini, sugeriramo da takvo što nije nužno.” Borbély se i s time složio.

Tada je Istražna komora FIFA-e odgovorila Vrbanoviću: “U ime predsjedavajućeg Istražne komore, ovim putem potvrđujemo primitak vaših dviju poruka od 31. siječnja 2017. s privicima. Na ovoj razini elektronska verzija dokumenata je dovoljna.”

Istražna komora FIFA-e poslala je svoje zadnje pismo Vrbanoviću 27. travnja 2017. Bilo je to ujedno zadnje pismo koje je Istražna komora poslala dok se na njenom čelu nalazio Cornel Borbély.

Istovjetno pismo također je poslano Mamićevu španjolskom odvjetniku. On je na njega uskoro odgovorio putem e-mail poruke sljedećeg naslova: “Preliminarna istraga oko potencijalnog kršenja Etičkog kodeksa FIFA-e – Gospodin Zdravko Mamić”. Španjolski odvjetnik javio se Etičkom povjerenstvu 3. svibnja 2017. i napisao: “U ime gospodina Lucasa Ferrera, šaljemo obavijest o optužnici od 27. travnja 2016. – kako je traženo putem korespondencije od 27. travnja 2017. – te naš današnji odgovor na gore spomenutu temu.”

A potom je preliminarna istraga u slučaju Damira Vrbanovića i Zdravka Mamića iznenada zaustavljena. Delegati iz 211 nogometnih saveza krenuli su na okupljanje zakazano za 10. i 11. svibnja 2017. na 67. FIFA-inu kongresu u Manami u Bahreinu, ali i kako bi metaforički dekapitirali Etičko povjerenstvo na prijedlog Giannija Infantina, koji je petnaest mjeseci ranije zamijenio Seppa Blattera.

Trenutak se zbio kada su vođe Etičkog komiteta FIFA-e Borbély i Eckert već praktički bili u zrakoplovu kojim su se zaputili na nadolazeći FIFA-in kongres u Bahreinu: na njihovim mobitelima pojavila se SMS poruka u kojoj je pisalo da njihove usluge više nisu potrebne zato što je Borbély upravo bio inicirao istragu Etičkog povjerenstva izravno protiv Infantina. Desetog svibnja 2017. obojica su maknuti sa svojih dotadašnjih pozicija.

FIFA je posljednjih godina bila pretrpana brojnim kaznenim istragama korupcije na najvišim razinama, što je rezultiralo ostavkama dugovječnih poznatih lidera poput Seppa Blattera, Michela Platinija, Jeromea Valckea i još nekih. Bila je to prilika za Giannija Infantina, bivšeg glavnog tajnika UEFA-e, da napravi iskorak i počisti upravljačka tijela FIFA-e. “FIFA je prošla kroz tužna vremena i krizne trenutke, ali ta su vremena završena. Moramo implementirati reforme, dobro upravljanje i transparentnost. Također moramo povratiti poštovanje”, rekao je Infantino odmah nakon svog imenovanja na FIFA-inu kongresu koji se u veljači 2016. održao u Zürichu. Također je obećao da će povratiti poštovanje prema nogometnoj igri. Međutim, dokumenti Football Leaksa otkrivaju da se zbilo posve suprotno. Umjesto da očisti FIFA-u od korupcije, Infantino ju je očistio od neovisnih istražitelja i moderirao Etički kodeks tako da u nogometnom svijetu može tek pridonijeti povećanju korupcije.

Prethodni šefovi i Istražne i Sudbene komore FIFA-ina Etičkog povjerenstva bili su priznati javni tužitelji s velikim iskustvom u vođenju važnih kriminalnih istraga. Jedan od najiskusnijih predsjedatelja Istražne komore bio je bivši američki odvjetnik Michael J. Garcia. On je istraživao javne optužbe o mitu i korupciji tijekom kandidacijskog postupka za dodjelu Svjetskih prvenstava 2018. i 2022. godine koja su 2010. godine dodijeljena Rusiji i Kataru. Međutim, on je u prosincu 2014. podnio ostavku na tu dužnost u znak protesta te je javno optužio tadašnjeg šefa Sudbene komore Hansa-Joachima Eckerta, bivšeg njemačkog suca, da je zataškao njegovo izvješće. Nakon toga, stup istraga o povredama FIFA-ina Etičkog kodeksa postao je njegov zamjenik Cornel Borbély.

On je bio vođa skupine za gospodarski kriminal u uredu tužitelja kantona Zürich, prije nego što se priključio FIFA-i i skupini kojoj je vođa bio njegov prethodnik Michael J. Garcia. Bivši tužitelj Južnog okruga u New Yorku vodio je niz poznatih krivičnih procesa kao što su postavljanje bombe u Svjetskom trgovačkom centru 1993., eksplozije u američkim veleposlanstvima u Tanzaniji i Keniji 1998., uhićenje trgovca oružjem Viktora Bouta te niz drugih slučajeva koji uključuju trgovinu djecom i trgovanje povjerljivim informacijama na Wall Streetu.

Odluke Istražne komore, koju su vodili iskusni tužitelji poput Borbélyja i Garcije, prosljeđivane su Sudbenoj komori koju je vodio Hans-Joachim Eckert. On je, kao sudac i tužitelj, također imao godine iskustva na slučajevima mita i korupcije u Münchenu. Rezultati rada tog trojca na čelu FIFA-ina Etičkog povjerenstva bili su desetak doživotnih izgona iz svih aktivnosti u nogometu za niz korumpiranih visokih dužnosnika i vođa kontinentalnih i nacionalnih saveza.

Ubrzo nakon smjene u svibnju 2017. Borbély je objavio da je njegova komora, prije nego što je smijenjen, istraživala “nekoliko stotina” slučajeva mogućih prijestupa, od kojih su neki uključivali visoke dužnosnike FIFA-e. I Borbély i Eckert izjavili su nakon smjene da to označava “de facto kraj reformi u FIFA-i” te su dodali da je smjena korak unazad u pokušajima da se očisti poslovanje FIFA-e. “Zaustavljeni smo jer smo odlučivali neovisno i izravno protiv gospodina Infantina”, rekao je Eckert.

Između tih nekoliko stotina slučajeva navodnog kršenja etičkih pravila čija je istraga zaustavljena na Kongresu FIFA-e u Bahreinu, bile su i istrage Damira Vrbanovića i Zdravka Mamića.

“Etičko povjerenstvo uistinu je pokrenulo preliminarnu, ali ne i formalnu istragu protiv Damira Vrbanovića i Zdravka Mamića. Ona je trajala sve dok Borbély i Eckert nisu smijenjeni”, rekao je Tamediji, partneru Nacionala unutar EIC-a, izvor iz FIFA-e koji je želio ostati anoniman te je dodao: “Čekali su konačnu presudu hrvatskih sudova. Ova dva slučaja nisu bila pri vrhu prioriteta Etičkog povjerenstva u tom razdoblju jer su istovremeno vođene i istrage protiv nekih visokih dužnosnika.”

Zdravko Mamić, Damir Vrbanović i njihovi odvjetnici do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili na pitanja, kao ni Hrvatski nogometni savez.

FIFA je na pitanja o preliminarnoj istrazi Damira Vrbanovića i Zdravka Mamića odgovorila: “Etičko povjerenstvo ne komentira potencijalne istrage, kao što ne komentira jesu li istrage o kršenju etičkih pravila u tijeku ili ne.” Odgovoriti je odbio i bivši šef Istražne komore Cornel Borbély.

Što se kasnije događalo s FIFA-inim Etičkim povjerenstvom i reformom kojoj je cilj bio eliminacija korupcije iz te organizacije? Glavni istražitelj Borbély zamijenjen je Kolumbijkom Maríjom Claudiom Rojas, bivšom upravnom sutkinjom bez iskustva s kriminalnim istragama.

Prva stvar koju je ta Kolumbijka napravila u svom mandatu bilo je potpuno oslobađanje Infantina. “Ne, nikakva istraga protiv predsjednika nije pokrenuta”, izjavila je novinarima. Rojas je nakon toga postala lutka na koncu predsjednika FIFA-e i primjer politike moći Giannija Infantina koji je na važne funkcije postavljao ljude koji su mu kasnije na tome bili zahvalni te su o bili ovisni o njemu, a samim time nisu bili ni opasni. Dokumenti Football Leaksa također otkrivaju i neke nove dokaze.

Sam Infantino podržao je kandidaturu Maríje Claudie Rojas na Kongresu FIFA-e u Bahreinu, iako ona nije bila u skladu s pravilima te organizacije. Po tim pravilima, na primjer, svaki kandidat mora svoju kandidaturu najaviti barem četiri mjeseca prije održavanja Kongresa. Međutim, nova kolumbijska istražiteljica nominirana je 26. travnja 2017., samo dva tjedna prije Kongresa. Iako je predsjednik Nadzorne komisije, koja nadgleda izbore na Kongresu, pokrenuo pitanje regularnosti kandidature, njegovo je upozorenje jednostavno ignorirano.

Osim toga, otkad je imenovana na poziciju ona većinu vremena provodi u Kolumbiji i u sjedištu FIFA-e se pojavljuje tek svaka dva ili tri mjeseca. U stvarnosti, Istražnom komorom danas s daleke lokacije upravlja osoba koja nema iskustva s kriminalom, korupcijom ili istragama o mitu, a to je idealna prilika da korupcija u svijetu nogometa nastavi cvjetati. Kao da sve to nije dovoljno, María Claudia Rojas govori samo španjolski.

Međutim, ni to nije sve. Gianni Infantino osobno se miješao te je utjecao na sastavljanje novog Etičkog pravilnika FIFA-e koji je stupio na snagu u kolovozu ove godine. Nova šefica Istražne komore María Claudia Rojas i grčki sudac Vassilios Skouris koji je na mjestu šefa Sudbene komore zamijenio Eckerta, pokrenuli su reviziju etičkih pravila u siječnju ove godine. Nakon toga je Gianni Infantino predložio promjene novih pravila u e-mailovima koje je poslao Skourisu, a te su promjene prihvaćene i postale su dio novog pravilnika. Jedna od najvažnijih promjena je brisanje riječi “korupcija” iz pravilnika. Druga promjena je snižavanje razdoblja zastare za neke od najozbiljnijih prekršaja i uvođenje zastare za primanje mita i korupciju, koji su se po prijašnjim pravilima mogli istraživati bez prijetnje moguće zastare.

Prethodni šefovi i Istražne i Sudbene komore FIFA-ina Etičkog povjerenstva bili su priznati javni tužitelji s velikim iskustvom u vođenju važnih kriminalnih istraga

U jednom Infantinovu e-mailu napisanom Skourisu vidljiva je njegova prava namjera oko čišćenja FIFA-e od korupcije: “Ovaj članak treba dodatno raspraviti jer po njemu pozivamo na odgovornost kontinentalne i nacionalne saveze. FIFA nije ‘svjetska policija’ koja ima dužnost istraživati i sankcionirati stvari koje se događaju bilo gdje na svijetu.”

Izvor iz FIFA-e koji su kontaktirali partneri iz EIC mreže, ovako je objasnio poteze šefa FIFA-e: “Prilagodbe koje je napravio Infantino oslabile su pravilnik. Djelomično su ga pojasnili, ali nigdje ga nisu učvrstili – osim na mjestima na kojima to pomaže Infantinovoj politici moći. Na primjer, postrožen je progon zviždača.”

“Činjenica da je zastara smanjena na pet godina, u nekim slučajevima na deset, najvažnija je mjera kojom je oslabljen pravilnik. Uglavnom, treba puno duže razdoblje da koruptivne radnje uopće budu otkrivene”, dodao je taj izvor.

Baš te promjene mogle bi značajno pomoći Damiru Vrbanoviću i Zdravku Mamiću kada su u pitanju kazneni predmeti koji se trenutno vode pred hrvatskim sudovima. U prijašnjem Etičkom pravilniku nije bilo zastare za predmete povezane s korupcijom.

“Infantino je na dramatičan način slomio neovisnost Etičkog povjerenstva. Taj potez trebao bi dovesti do istrage protiv njega”, rekao je drugi izvor iz FIFA-e te je dodao: “Nakon što je María Claudia Rojas postavljena, ne postoji niti jedna istraga protiv važne osobe iz vrha FIFA-e. Kvaliteta i kvantiteta istraga očito je smanjena.”

Dokumenti Football Leaksa uključuju nekoliko slučajeva u kojima María Claudia Rojas odgovara kratko, samo s nekoliko riječi u kojima potvrđuje nalaze Središnjeg ureda Etičkog povjerenstva u Zürichu: “Muchos Gracias. Cordial Saludo.” Njezin doprinos istragama nigdje nije vidljiv.

Nova glavna FIFA-ina istražiteljica ne govori engleski, malo govori francuski i dovoljno je odlučna da, umjesto o ozbiljnim pravnim predmetima i kriminalnim istragama, razgovara o vremenu.

“Etička komisija je mrtva”, rekao je drugi izvor iz FIFA-e, dok je medijski odjel svjetske nogometne organizacije na pitanja EIC-a o kompetencijama nove šefice Istražne komore odgovorio: “Vezano uz rad Marije Claudie Rojas u Etičkom povjerenstvu, kao što je već prethodno objašnjeno, ona je savršeno dobro kvalificirana da ispuni svoje obaveze. Kada je to potrebno, administracija FIFA-e joj pomaže, jednako kao što je pomagala i njenim prethodnicima.”

Čvrsta vladavina Giannija Infantina i nova pravila koja je uveo u svjetskoj nogometnoj organizaciji, velika su sreća za Damira Vrbanovića i Zdravka Mamića. Međutim, ako presuda u Osijeku, kojom su osuđeni na višegodišnju zatvorsku kaznu zbog izvlačenja 15,6 milijuna eura iz zagrebačkog Dinama, postane pravomoćna, to bi mogao biti vrlo snažan pravni slučaj koji čak ni Infantino i njegove lutke ne bi mogli ignorirati. Druga optužnica, za izvlačenje dodatnih 19 milijuna eura iz Dinama, ako postane pravomoćna, mogla bi biti dodatno veliko breme za Vrbanovića i Mamića. Naravno, postoji i mogućnost da otkrića EIC-a u kontekstu afere Football Leaks rezultiraju promjenama na čelu FIFA-e i da se njihalo okrene na drugu stranu, prema poštenju i pravdi u sportu, te da na čelo svjetskog nogometa dođu osobe koje će istražiti i sankcionirati korumpirane pojedince u nogometnom svijetu na pravedan način. Čini se da vječna nogometna utakmica između korupcije i sporta još uvijek nije gotova.