Istraživanje Mediaparta, Nacionala i naših partnera otkriva da su ‘održivi’ investicijski fondovi prodavani u Europi uložili 87 milijardi eura u 200 kompanija koje najviše emitiraju CO2, koristeći labave europske propise

Zaradite novac dok pomažete spasiti planet Zemlju. To je ono što banke koje prodaju takozvane “zelene” ili ESG (environmental, social, governance/za okoliš, socijalnu politiku i upravljanje) investicijske fondove obećavaju ulagateljima. Ali ti navodno zeleni fondovi nastavljaju ulagati desetke milijardi eura u najveće svjetske tvrtke koje emitiraju CO2. Pokazalo je to istraživanje koje su proveli Mediapart, Voxeurop, Nacional i naši partneri u medijskoj mreži Europska istraživačka suradnja (EIC) na temelju financijskih podataka grupe London Stock Exchange (LSE).

Ovu prijevaru, savršeno legalnu, omogućila je labavost propisa Europske unije (EU) o ”zelenim” financijama. Izvorno zamišljeni da preusmjere stotine milijardi eura europskih ušteda prema klimatskoj tranziciji, zapravo promiču ”greenwashing”, odnosno lažna obećanja.

Banke i upravitelji fondova odlučuju gdje će plasirati novac koji su im povjerili njihovi klijenti -pojedinci i institucionalni ulagači – koji žele smisleno uložiti.

Stoga smo analizirali ulaganja u posljednjem kvartalu 2023. iz 4484 ”zelena” fonda koji se trže u Europi u 25 uvrštenih kompanija koje emitiraju najviše CO2 u osam posebno problematičnih sektora: nafta i plin, automobilska industrija, aeronautika, ugljen, čelik i ruda, pomorski promet, moda i poljoprivreda.

Ti fondovi, teoretski ”zeleni”, ipak su uložili 87 milijardi dolara u naš uzorak od 200 ultra-ugljičnih tvrtki i tako pridonijeli golemim emisijama CO2.

Ulaganja u tvrtke koje emitiraju najviše CO2 predstavljaju samo mali dio imovine koju posjeduju ‘zeleni’ fondovi. Ali oni potvrđuju neuspjeh europske uredbe SFDR

”Zeleni” fondovi tako su uložili 33 milijarde dolara u 25 naftnih kompanija najštetnijih za klimu – TotalEnergies, ENI, Shell… Što ove navodno ”održive” fondove čini suodgovornim za emisiju od 110 milijuna tona CO2 godišnje, što je ekvivalent četvrtini godišnjih emisija Francuske.

Deset milijardi za TotalEnergies

Isti fondovi uložili su 20 milijardi u ugljično najintenzivnije automobilske tvrtke (Toyota, Stellantis, Mercedes Benz, General Motors itd.), 14 milijardi u modu, 9 milijardi u aeronautiku, a čak 623 milijuna u one iz sektora ugljena koji je ipak klimatski najštetniji izvor energije.

TotalEnergies je najveći dobitnik, s 10 milijardi dolara uloženih iz ”zelenih” fondova. Čak i dok francuski prvak u nafti i plinu razvija nova divovska nalazišta, potpuno nespojiva s Pariškim sporazumom, čiji je cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva.

Od ostalih tvrtki prisutnih u Francuskoj, 5 milijardi eura ”zelenih” investicija uloženo je u proizvođača automobila Stellantis koji kontrolira Peugeot i Citroën, 3 milijarde u Airbus, 2 milijarde u proizvođača zrakoplovnih motora Safran, 192 milijuna u Dassault Aviation – proizvođač osobito klimatski opasnih privatnih zrakoplova – ili čak 611 milijuna u kralja čelika ArcelorMittal, tvrtku koja emitira najviše CO2 u Francuskoj.

”Zeleni” fondovi također su ubrizgali 7,5 milijardi dolara u prvake ”brze mode” Zaru i H&M, 641 milijun u švicarsku grupu Glencore, svjetski broj 1 u proizvodnji ugljena, 2,8 milijardi u rudarski div Rio Tinto te čak 265 milijuna eura u saudijsku naftnu kompaniju Saudi Aramco, najvećem svjetskom emiteru CO2.

 

Većina velikih financijskih institucija sudjeluje u ovom zelenašenju. Tri najveća dotična upravitelja imovinom su američki Black Rock, svjetski broj 1, njemačka Deutsche Bank i francuski Crédit Agricole/Amundi, svaki s više od 5 milijardi dolara uloženih u neke od 200 kompanija superemitera.

Kada smo ih kontaktirali, tri najveća investitora s naše ljestvice odbili su komentirati naše precizne informacije. BlackRock je odgovorio da njegovi ”zeleni” fondovi imaju ”transparentnu” metodologiju ”u skladu s europskim propisima”. Amundi je naveo da rade u skladu sa ”svim važećim propisima”.

Europska komisija odbila je definirati što se smatra ‘održivim’ ulaganjem

Ulaganja u tvrtke koje emitiraju najviše CO2 predstavljaju samo mali dio imovine koju posjeduju ”zeleni” fondovi. Ali oni potvrđuju neuspjeh europske uredbe poznate kao SFDR koja je stupila na snagu 2021. kao dio ”zelenog dogovora”, osmišljenog kako bi EU postao klimatski neutralna zona do 2050.

U početku namijenjen poboljšanju transparentnosti za ulagače, SFDR je de facto stvorio dvije oznake ESG (okoliš, društvo i upravljanje). Postoje ”članak 8” ili ”svjetlozeleni” fondovi, čijih se samo nekoliko ulaganja bira na temelju društvenih ili ekoloških kriterija. Ta sredstva čine 98% ulaganja u našem uzorku od 200 tvrtki koje emitiraju velike količine CO2.

”Članak 9” ili ”tamnozeleni” fondovi trebali bi se sastojati gotovo isključivo od ”održivih” ulaganja. Ipak, oni su uložili 2 milijarde eura u naših ”top 200”.

Regulativa je toliko nejasna da je kritiziraju nevladine organizacije, pojedini nacionalni regulatori i dio financijskog sektora. Europska komisija zapravo je odbila definirati što je ”održivo” ulaganje. Niti jedno ulaganje nije formalno zabranjeno, uključujući sektore koji su izuzetno štetni za klimu poput nafte, čelika ili cementa. Zapravo, većina fondova jednostavno isključuje ugljen, duhan i ”kontroverzno” oružje.

U oštrom tekstu objavljenom 2023., francuska Uprava za financijska tržišta (AMF) naznačila je ”da je neophodno da Europska komisija” pooštri pravila kako bi se smanjio ”greenwashing” ili ”ozelenjavanje financija”. ”Zalažemo se da postoje minimalni standardi i da propisi jasno definiraju što se smatra održivim ulaganjem”, kaže Philippe Sourlas, zamjenik glavnog tajnika iz odjela za upravljanje imovinom u AMF-u.

‘Ulagačima se mora zajamčiti da fondovi koji tvrde da imaju korist za okoliš ne mogu imati ulaganja koja štete klimatskim ciljevima Europske unije’, kaže Lara Cuvelier

U međuvremenu vlada samoregulacija. Banke imaju potpunu slobodu uspostaviti vlastitu metodologiju, pod uvjetom da je mogu opravdati. Ne iznenađuje da većina nije baš ambiciozna. ”Ozelenjavanje financija krajnje je površno, jer je prioritet sektora i ulagatelja financijski učinak. Istinski zeleni fondovi potencijalno bi bili manje učinkoviti i stoga se uglavnom ne mogu prodati”, kaže Julien Lefournier, bivši investicijski bankar i koautor knjige ”L’illusion de la finance verte” 2021.

Upravitelji imovine puni su savjeta za ograničavanje ekoloških ograničenja, uz poštovanje europskih pravila. Tvrtke se biraju na temelju ESG ocjena, uspostavljenih interno ili u specijaliziranim agencijama. Ali emisije čine samo manji udio, što omogućuje ulaganje u tvrtke koje zagađuju okoliš, ali su dobro rangirane na društvenom i upravljačkom planu.

‘Gotovo sve tvrtke koje ocjenjujemo ne ispunjavaju ciljeve Pariškog sporazuma’

Većina ocjena uzima u obzir samo izravne emisije tvrtke, a ne neizravne emisije – poznate kao ”opseg 3” – zbog njihovih proizvoda. Na primjer, rejting agencija MSCI procjenjuje da je TotalEnergies u skladu s minimalnim ciljem Pariškog sporazuma (2 stupnja zagrijavanja), jer ne uzima u obzir emisije nastale izgaranjem nafte i ugljičnog plina koje proizvodi TotalEnergies.

Dodatni problem je što ocjene ne uzimaju u obzir bruto emisiju CO2, već ”intenzitet ugljika”. To omogućuje da se ne isključuju najveći zagađivači i da se ambicije revidiraju prema dolje. Na primjer, ako Airbus koristi manje energije za proizvodnju svakog zrakoplova, ali i dalje proizvodi više zrakoplova, to bi moglo rezultirati povećanjem njegovih emisija.

Kod provjeravanja tvrtki većina fondova jednostavno isključuje najniže ocijenjene ”loše rezultate” u svakom sektoru – često samo od 10 do 30%. ”Čini se da ESG indeksi isključuju samo od 2 do 3% investicijskog svemira”, naglasio je Philippe Sourlas iz AMF-a. U preporuci ažuriranoj u prosincu 2023., tijelo smatra da fond može komunicirati o svojim prednostima za okoliš ako isključi najmanje 20% tvrtki. Što znači proizvoljno smatrati 80% tvrtki u svakom sektoru ”zelenima”, pod izlikom da su najmanje loše.

U svoju obranu, upravitelji imovinom kažu da moraju nastaviti podržavati tvrtke s najvećim emisijama kako bi im pomogli u financiranju njihove tranzicije. ”Energetska tranzicija dogodit će se samo ako se svi gospodarski igrači transformiraju. Amundi stoga mora podržavati i poticati transformaciju svih kompanija i sektora”, odgovorio je Amundi, podružnica za upravljanje imovinom banke Crédit Agricole.

Ali samo manji broj tvrtki ima svoje planove za smanjenje CO2 koje je potvrdio Science Based Target Initiative (SBTI), inicijativa koja je mjerilo u ovom području. A i pioniri ovog pristupa imaju poteškoća u ispunjavanju svojih obećanja. ”Ako pogledamo samo emisije, gotovo sve tvrtke koje ocjenjujemo ne ispunjavaju ciljeve Pariškog sporazuma. Najbolje su nešto ispod 2 stupnja”, kaže Axel Pierron, pomoćnik direktora u rejting agenciji Morningstar Sustainanalytics.

Unatoč minimalnim pravilima, mnoge su banke odlučile smanjiti rejting nekih od svojih najambicioznijih fondova iz ”članka 9” u kategoriju ”članka 8” od kraja 2022.

Problem je u tome što ti ”svjetlozeleni” fondovi, podložni minimalnim zahtjevima, često imaju previše ”zelena” imena koja sadržavaju izraze ”ESG”, ”nisko ugljični” ili ”usklađeni s Pariškim sporazumom”. Naše istraživanje pokazalo je da su mnogi fondovi s ekološkim imenima uložili u najmanje jednu od 200 tvrtki s ultra-emisijama u našem uzorku. ”Nema šanse da će ljudi shvatiti što se u svemu tome događa”, rekao je Lefournier.

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) uhvatilo se ukoštac s problemom objavljivanjem preporuka 14. svibnja. One određuju da će od sredine 2025. fondovi koji u svoje ime tvrde da imaju utjecaj na okoliš morati ostvariti 80% održivih ulaganja i prestati ulagati u tvrtke koje su previše povezane s ugljikovodicima (nafta, plin, fosilna električna energija).

Problem je u tome što su ta pravila neobvezna: svaka će europska država ove jeseni odlučiti hoće li ih primjenjivati ili ne. Prema nedavnoj studiji Morningstara, dvije trećine ”zelenih” fondova bili bi prisiljeni promijeniti ime ili prodati imovinu u vrijednosti od 40 milijardi dolara koja previše zagađuje okoliš, što je znak razmjera ”greenwashinga”.

Za Laru Cuvelier iz nevladine organizacije Reclaim Finance, Bruxelles mora ići dalje i postrožiti propise. “Ulagačima se mora zajamčiti da fondovi koji tvrde da imaju korist za okoliš ne mogu imati ulaganja koja štete klimatskim ciljevima Europske unije”, tvrdi ona.

Sve će ovisiti o političkoj hrabrosti nove Europske komisije koja će prisegnuti sljedeći mjesec. Ali s obzirom na odnos snaga na posljednjim europskim izborima, obilježenim napredovanjem krajnje desnice i padom broja zastupnika u Europskom parlamentu koji se bore za zaštitu okoliša, borba za ”zelene” financije daleko je od dobivene.

---

Ovaj je članak dio istrage koju koordiniraju Voxeurop i European Investigative Collaborations uz potporu stipendije Bertha Challenge.

Analiza temeljena na podacima London Stock Exchange Group.

---

200 kompanija s najvećim negativnim utjecajem na klimatske promjene

Ovu istragu, temeljenu na analizi financijskih podataka koje je prikupila grupa London Stock Exchange (LSE), proveli su mediji Voxeurop, Mediapart, Nacional i naši partneri u medijskoj mreži European Investigative Collaborations (EIC). Mreža EIC, čije je Nacional jedan od partnera, okuplja četrnaest europskih medija i koordinirala je brojne međunarodne istrage koje se temelje posebno na golemim bazama podataka (ili curenju podataka), uključujući ”Football Leaks”, ”Malta Files”, ”Tajne Međunarodnog kaznenog suda”, ”Fashion Leaks”, ”Congo hold-up”, ”Abu Dhabi Secrets” i ”Predator Files”.

Za ovo istraživanje o zelenim financijama, naš partner Voxeurop i njegov koordinator za istraživanje/okoliš Stefano Valentino dobili su financijsku potporu programa Bertha Challenge Zaklade Bertha.

Potpuna metodologija našega istraživanja dostupna je u prilozima.

Metodologija

Analizirali smo financijske podatke koje je prikupila grupacija London Stock Exchange (LSE) o sastavu investicijskih fondova koji se prodaju u Europi i koji su klasificirani kao djelomično ili potpuno ”zeleni”, to jest pod člancima 8. ili 9. uredbe SFDR Europske unije.

Potom smo analizirali ulaganja tih ”zelenih” fondova na uzorku od 200 tvrtki koje najviše negativno utječu na klimatske promjene. Ovu skupinu predstavlja 25 tvrtki koje emitiraju najviše CO2 iz osam različitih sektora industrijskih djelatnosti (nafta i plin, automobili, aeronautika, ugljen, čelik i ruda, pomorski promet, moda, poljoprivreda) koje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) smatra najproblematičnijim. Izuzeli smo sektor proizvodnje električne energije, kako bismo mu kasnije mogli posvetiti posebno istraživanje.

Zatim smo ”zelenim” fondovima pripisali udio u emisiji CO2 tvrtki u koje su ulagali, proporcionalno njihovu postotku kapitalnog udjela.

Za odabir 25 kompanija s najvećim emisijama u svakom sektoru kao i za brojke o emisijama CO2 pripisane investicijskim fondovima, koristili smo ukupne emisije iz ”opsega” 1, 2 i 3, koje je također sastavila grupa LSE. Za svaku tvrtku koristili smo prosječne godišnje emisije za razdoblje 2017. – 2023.

”Opseg 1” i ‘opseg 2” odgovaraju izravnim emisijama tvrtke koje generiraju proizvodni proces i potrošnja energije. ”Opseg 3” odgovara emisijama CO2 od dobavljača tvrtke i proizvoda koje ona proizvodi (na primjer, izgaranje nafte koju proizvodi TotalEnergies ili emisije koje će Airbusovi zrakoplovi proizvesti tijekom svog životnog vijeka).

Odlučili smo integrirati ”opseg 3” u našu metodologiju, jer Europska unija smatra da tvrtke također moraju djelovati na te neizravne emisije kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma (zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva).

[Referenca]

„(8) Dekarbonizacija koja se temelji samo na emisijama stakleničkih plinova Scope 1 i Scope 2 mogla bi dovesti do kontraintuitivnih rezultata. Stoga bi trebalo razjasniti da minimalni standardi za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Parizom ne bi trebale uzeti u obzir samo izravne emisije iz tvrtki, već i emisije procijenjene na temelju životnog ciklusa, uključujući emisije stakleničkih plinova iz opsega 3.”

Neke tvrtke osporavaju ovu analizu i odbijaju uzeti u obzir ”opseg 3”, kao što je TotalEnergies: tvrtka smatra da emisije iz nafte koju proizvodi nisu njena odgovornost, već odgovornost njenih kupaca. Druge su tvrtke, međutim, integrirale ”opseg 3” u svoje ekološke ciljeve, poput Airbusa, koji je obećao smanjiti emisije CO2 svojih zrakoplova po prijeđenom kilometru za 46% do 2035. godine.

Evo cjelovitog popisa od 200 tvrtki u našem uzorku:

Nafta i plin

Shell PLC

Gazprom PAO

Petroleo Brasileiro SA Petrobras

TotalEnergies SE

Marathon Petroleum Corp

MPLX LP

BP PLC

Phillips 66

NK Rosneft’ PAO

Eni SpA

Gazprom Neft’ PAO

Equinor ASA

China Petroleum & Chemical Corp

PetroChina Co Ltd

PTT PCL

Exxon Mobil Corp

Formosa Petrochemical Corp

Saudi Aramco Base Oil Company JSC

Saudi Arabian Oil Co

Chevron Corp

JY Gas Ltd

NK Lukoil PAO

Reliance Industries Ltd

Cheniere Energy Partners LP

Valero Energy Corp

Pomorski promet

AP Moeller – Maersk A/S

COSCO Shipping Holdings Co Ltd

Nippon Yusen KK

Mitsui O.S.K. Lines Ltd

Hapag-Lloyd AG

Kawasaki Kisen Kaisha Ltd

Evergreen Marine Corp Taiwan Ltd

Dampskibsselskabet Norden A/S

MISC Bhd

Wallenius Wilhelmsen ASA

Orient Overseas (International) Ltd

HMM Co Ltd

Pan Ocean Co Ltd

Yang Ming Marine Transport Corp

Costamare Inc

Danaos Corp

Teekay Corp

Wan Hai Lines Ltd

COSCO Shipping Energy Transportation Co Ltd

Euronav NV

NS United Kaiun Kaisha Ltd

SFL Corporation Ltd

Scorpio Tankers Inc

China Merchants Energy Shipping Co Ltd

Seapeak LLC

Čelik i rude

Rio Tinto PLC

Rio Tinto Ltd

ArcelorMittal SA

Baoshan Iron & Steel Co Ltd

Tata Steel Ltd

South32 Ltd

Nippon Steel Corp

Vedanta Ltd

Posco Holdings Inc

JFE Holdings Inc

Angang Steel Co Ltd

Steel Authority of India Ltd

JSW Steel Ltd

Severstal’ PAO

EVRAZ plc

Magnitogorskiy Metallurgicheskiy Kombinat PAO

Novolipetsk Steel PAO

Maanshan Iron & Steel Co Ltd

Cleveland-Cliffs Inc

Hyundai Steel Co

United States Steel Corp

Shandong Iron and Steel Co Ltd

Chongqing Iron & Steel Co Ltd

Hunan Valin Steel Co Ltd

Poljoprivreda

YuanShengTai Dairy Farm Ltd

Sime Darby Plantation Bhd

Japfa Comfeed Indonesia Tbk PT

Corteva Inc

Charoen Pokphand Foods PCL

Muyuan Foods Co Ltd

Kernel Holding SA

Golden Agri-Resources Ltd

Nissui Corp

Fresh Del Monte Produce Inc

New Hope Liuhe Co Ltd

Bumitama Agri Ltd

Charoen Pokphand Indonesia Tbk PT

Astra Agro Lestari Tbk PT

RCL Foods Ltd

Adecoagro SA

Wens Foodstuff Group Co Ltd

Anglo-Eastern Plantations PLC

Andersons Inc

SLC Agricola SA

Australian Agricultural Company Ltd

Japfa Ltd

Astral Foods Ltd

Beijing Dabeinong Technology Group Co Ltd

Pilgrims Pride Corp

Automobili

Toyota Motor Corp

Volkswagen AG

Ford Motor Co

Honda Motor Co Ltd

General Motors Co

Stellantis NV

Goodyear Tire & Rubber Co

Compagnie Generale des Etablissements Michelin SCA

Nissan Motor Co Ltd

Continental AG

Bridgestone Corp

Mercedes Benz Group AG

Denso Corp

Sumitomo Electric Industries Ltd

Aisin Corp

BYD Co Ltd

Nemak SAB de CV

Jardine Cycle & Carriage Ltd

Astra International Tbk PT

Hyundai Motor Co

Dongfeng Motor Group Co Ltd

Shandong Linglong Tyre Co Ltd

Great Wall Motor Co Ltd

SAIC Motor Corp Ltd

Magna International Inc

Aeronautika

Airbus SE

Safran SA

RTX Corp

Howmet Aerospace Inc

Embraer SA

Textron Inc

Boeing Co

AECC Aviation Power Co Ltd

Melrose Industries PLC

Allegheny Technologies Inc

Lisi SA

Rolls-Royce Holdings PLC

Spirit AeroSystems Holdings Inc

AviChina Industry & Technology Co Ltd

CAE Inc

Hindustan Aeronautics Ltd

Bombardier Inc

Singapore Technologies Engineering Ltd

TransDigm Group Inc

Dassault Aviation SA

MTU Aero Engines AG

Korea Aerospace Industries Ltd

Senior PLC

AAR Corp

Triumph Group Inc

Ugljen

Glencore PLC

China Shenhua Energy Co Ltd

Arch Resources Inc

Exxaro Resources Ltd

CONSOL Energy Inc

Thungela Resources Ltd

Semirara Mining and Power Corporation

Inner Mongolia Dian Tou Energy Corp Ltd

New Hope Corporation Ltd

Inner Mongolia Yitai Coal Co Ltd

Yankuang Energy Group Co Ltd

Coal India Ltd

Raspadskaya PAO

Jastrzebska Spolka Weglowa SA

Banpu PCL

Peabody Energy Corp

SunCoke Energy Inc

Bumi Resources Tbk PT

Warrior Met Coal Inc

Coronado Global Resources Inc

Shanxi Meijin Energy Co Ltd

ABM Investama Tbk PT

Adaro Energy Indonesia TBK PT

Indo Tambangraya Megah Tbk PT

Stanmore Resources Ltd

Jizhong Energy Resources Co Ltd

Moda

Industria de Diseno Textil SA

Forward Fashion (International) Holdings Co Ltd

H & M Hennes & Mauritz AB

Fast Retailing Co Ltd

Gap Inc

Zalando SE

JD Sports Fashion PLC

Nordstrom Inc

American Eagle Outfitters Inc

Shimamura Co Ltd

Kohls Corp

Foot Locker Inc

CCC SA

Abercrombie & Fitch Co

TJX Companies Inc

Burlington Stores Inc

Foschini Group Ltd

Ross Stores Inc

Aoyama Trading Co Ltd

Shanghai Yuyuan Tourist Mart Group Co Ltd

Victoria’s Secret & Co

Frasers Group PLC

Truworths International Ltd

Caleres Inc

Mr Price Group Ltd