U povodu Svjetskog dana šuma, koji se obilježava na prvi dan proljeća, Hrvatske šume u ponedjeljak ističu kako u Hrvatskoj nema krčenja niti straha od nestanka šuma, napominjući kako se šume i šumsko zemljište prostiru na 47 posto kopnene površine države i ta se površina ne smanjuje.

“U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe daleko manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža, a osim toga, svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne objekte zamijeni se novopošumljenom površinom, tako da se površina pod šumama u Hrvatskoj ne smanjuje”, ističu Hrvatske šume.

 

• Podsjećaju da se šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru na 2,688.687 hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Od toga je 78 posto u vlasništvu države, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Navode da se ti postotci posljednjih godina polako mijenjaju u korist privatnih šumoposjeda, u skladu s povratom nacionalizirane imovine. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodare Hrvatske šume, a privatni posjedi su uglavnom usitnjeni i njihova prosječna veličina iznosi tek 0,5 hektara.

 

U Hrvatskoj čak 95 posto šuma ima prirodnu strukturu te se stoga u šume intervenira samo onda kada se primijeti da određeno područje nema dovoljno snage za samoobnovu, primjerice nakon šumskih požara ili sanitarne sječe. U tim je situacijama ključno unijeti kvalitetne sadnice vodeći računa o autohtonim vrstama određenog podneblja, pa se zbog toga sjemenarstvu i rasadničarskoj proizvodnji u Hrvatskim šumama posvećuje posebna pažnja. Od prikupljenog sjemenja proizvede se na milijune kvalitetnih sadnica te je i taj segment, kako kažu u Hrvatskim šumama, od ključne važnosti kako bismo i u budućnosti imali kvalitetne šume u kakvima danas uživamo.

Tvrde kako šumama treba posvetiti veliku pozornost, jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i drugog. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.

U tom smislu, kažu u Hrvatskim šumama, zaštita šuma podrazumijeva primjereno odnosno potrajno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. Unatoč svim faktorima zbog kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita, ističu, ali i dodaju kako, unatoč svim neprocjenjivim dobrobitima, čovjek ipak uništava šume bez kojih ne može živjeti.