Svjetski dan divljih vrsta obilježava se u srijedu 3. ožujka, a ove je godine posvećen šumskim ekosustavima i s njima povezanim vrstama, priopćilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Šume predstavljaju jedan od najraznovrsnijih i najsloženijih ekosustava u kojem obitava oko 80 posto kopnenih divljih vrsta, a gotovo trećina kopnene površine našeg planeta prekrivena je šumama i šumskim područjima, različitog izgleda, strukture i sastava vrsta.

Šume su od esencijalne važnosti za život na Zemlji, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je kako opstanak i dobrobit ljudi ovisi o šumama i da je njihovo očuvanje odgovornost svih.

“U hrvatskoj šume prekrivaju oko 45 posto kopnenog teritorija, a njihova posebnost očituje se u visokom stupnju prirodnosti. Čak 95 posto šuma ima prirodni i autohtoni sastav vrsta, što je rijetko ne samo na europskoj, već i svjetskoj razini”, rekao je ministar.

Šume su i izvor važnih prirodnih dobara. One filtriraju i pohranjuju velike količine vode, oplemenjuju tlo i povećavaju njegovu plodnost, utječu na reguliranje klime i stvaraju kisik kojeg dišemo, osiguravaju izvor drvne sirovine koju koristimo u svakodnevnom životu, izvor su biljnih, gljivljih i životinjskih vrsta koje koristimo u prehrani, farmaciji, proizvodnji lijekova, kozmetici, podržavaju turizam i pružaju ekonomsku stabilnost ljudima diljem svijeta.

Na globalnoj razini se deforestacijom nastavlja neodrživo i nekontrolirano krčenje šumskih površina koje se pretvaranju u poljoprivredna zemljišta ili plantaže, pretjeranu, često i ilegalnu sječu i eksploataciju drva, nekontrolirano paljenje, a u drugi se plan stavlja njihova neprocjenjiva uloga u ekološkim, ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim koristima koje šume pružaju.

Osim negativnih ljudskih faktora, deforestacija je i posljedica prirodnog propadanja šuma uslijed klimatskih promjena, požara, suša ili nametnika, a osim na život ljudi, ona prijeti i opstanku brojnih divljih vrsta.

Europska komisija je 2019. godine objavila komunikaciju ‘Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma’ kako bi zaustavila globalnu deforestaciju , a kroz strategiju za zaštitu bioraznolikosti do 2030. godine pripremila ambiciozan plan za obnovu prirode.

Plan, između ostalog, uključuje i da se 10 posto kopnenih područja stavi pod strogu zaštitu. Cilj je povećati kvalitetu i otpornost šuma na požare, suše, štetnike, bolesti i druge prijetnje koje će zbog klimatskih promjena vjerojatno rasti.

Tijekom ove godine predložit će se i posebna strategija EU za šume, u skladu s ambicijama za bioraznolikost i klimatsku neutralnost, a uključivat će i plan djelovanja za sadnju najmanje 3 milijarde novih stabala u EU do 2030. godine, uz poštovanje svih ekoloških načela.