Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica porasle, no nakon vrlo nesigurnog trgovanja jer su ulagači zabrinuti za sudbinu nekoliko banaka i jer središnje banke zbog visoke inflacije nastavljaju podizati kamatne stope.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,2 posto, na 32.237 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 3.970 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 11.823 boda. Tjedan je počeo oštrim padom cijena dionica jer je ulagače zabrinuo način spašavanje Credit Suissea. Uz posredovanje središnje banke, najveća švicarska banka UBS kupila je drugu po veličini, ali po znatno manjoj cijeni od tržišne.

Zbog toga je cijena dionice Credit Suissea drastično pala, a pod pritiskom su se našle i neke druge europske banke, među ostalim, najveća njemačka, Deutsche Bank. U SAD-u je, pak, na meti bilo nekoliko regionalnih i lokalnih banaka, uključujući First Republic, iz kojih su klijenti povlačili depozite zbog špekulacija o problemima tih banaka. Unatoč tome, ministrica financija Janet Yellen kazala je u izvješću Kongresu da se ne razmatra jamstvo države za sve depozite u bankama, ako to ne odobri Kongres.

To je razočaralo ulagače koji su se nadali da će zbog bankarske krize država odlučiti jamčiti za sve depozite, a ne samo one do 250.000 dolara. Ipak, kasnije je ministrica kazala da su regulatori spremni poduzeti daljnje akcije kako bi stabilizirali američke banke. Tako je donekle umirila investitore nakon propasti dviju regionalnih banaka u SAD-u.

“Promatrate tržište i vidite da u kratkom roku brzo mijenja smjer na osnovu tumačenja pojedinih ulagača o tome što je netko rekao i kako to utječe na njihovo trgovanje. U cjelini, tržište nam govori da postoji mnogo različitih načina za tumačenje svega što se govori”, kaže Thomas Martin, analitičar u tvrtki Globalt Investments.

U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i sjednica američke središnje banke. Kao što se očekivalo, čelnici Feda odlučili su povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,75 do 5 posto. To je već deveto povećanje kamata od kada je u ožujku prošle godine Fed počeo zaoštravati monetarnu politiku, no tempo povećanja je usporen.

U priopćenju središnje banke signalizira se da je zbog problema u nekim bankama moguća stanka u povećanju kamata, ali da će zbog visoke inflacije vjerojatno trebati dodatno prilagoditi monetarnu politiku. Nakon priopćenja Feda, burzovni su indeksi porasli, no nakon poruka predsjednika središnje banke Jeromea Powella oštro su pali.

„Tržište je bilo ohrabreno nakon poruke Feda da je moguća stanka u povećanju kamata, no razočarao ga je Powell koji je poručio da Fedu ruke nisu vezane i da će moći dodatno povećati kamate ako to bude potrebno”, objašnjava Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.

Powell je, doduše, na konferenciji za medije naznačio da se proces podizanja kamata bliži kraju, ali da borba s inflacijom još nije gotova.

„U procesu vraćanja inflacije prema 2 posto još je dug put i vjerojatno će biti neravan”, kazao je Powell i poručio da osnovni scenarij ne uključuje smanjenja kamata u ovoj godini.

To je razočaralo ulagače koji su očekivali da će Fed uskoro završiti proces povećanja, a do kraja godine započeti proces smanjenja kamata. Powell je poručio i da je bankarski sustav zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uvjeta financiranja. A zaoštravanje uvjeta financiranja znači da će doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time do usporavanja rasta gospodarstva, tumače analitičari.

Prošloga je tjedna kamate ponovno povećala i britanska središnja banka, za 0,25 postotnih bodova. I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon nesigurnog trgovanja. Londonski FTSE indeks ojačao je oko 1 posto, na 7.405 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 posto, na 14.957 bodova, a pariški CAC 1,25 posto, na 7.015 bodova.