Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, nakon tri tjedna rasta, što je posljedica nepopustljivog širenja koronavirusa u svijetu i povećane napetosti između SAD-a i Kine.

Dow Jones oslabio je prošloga tjedna 0,8 posto, na 26.469 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 3.215 bodova, a Nasdaq indeks 1,3 posto, na 10.363 boda.

Na početku tjedna ti su indeksi rasli, zahvaljujući nadi ulagača u nove poticajne mjere, no u posljednja dva dana tjedna oštro su pali, pri čemu su najviše pale cijene dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Intel, Apple, Microsoft, Amazon.com…

Zbog toga je Nasdaq indeks skliznuo s rekordne razine.

„Nasdaq je posljednja dva mjeseca nevjerojatno rastao, pa je logično što je uslijedila korekcija cijena dionica”, kaže

Ryan Detrick, strateg u tvrtki LPL Financial.

Pad indeksa posljedica je i rasta napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je u srijedu Washington naredio Kini da zatvori njezin konzulat u Houstonu zbog špijuniranja.

Peking je to nazvao neutemeljenim izmišljotinama povezanim s predstojećim američkim predsjedničkim izborima i u petak naložio SAD-u da zatvori svoj konzulat u gradu Chengduu.

Ulagači su zabrinuti i zbog nepopustljivog širenja koronavirusa, kojim je u svijetu dosad zaraženo gotovo 16 milijuna ljudi, a umrlo ih je više od 630 tisuća.

U SAD-u je broj zaraženih premašio 4 milijuna, a broj umrlih posljednjih dana raste za više od 1.000, pa je ukupan broj žrtava tog virusa dosegnuo 145 tisuća.

Zbog toga neke savezne države usporavaju proces ponovnog pokretanja gospodarskih aktivnosti, pa se ulagači plaše sporijeg oporavka nego što su se još nedavno nadali.

Zbog toga se ni situacija na američkom tržištu rada ne poboljšava tako brzo kao što se očekivalo. Prošloga je tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima neočekivano porastao za 1,4 milijuna.

S obzirom da neke od izvanrednih mjera za pomoć onima koji su ostali bez posla ističu krajem mjeseca, u Kongresu se vodi rasprava o novom paketu pomoći vrijednom 1.000 i nešto više milijardi dolara.

Ulagači se nadaju da će demokrati i republikanci uskoro usuglasiti nove poticajne mjere.

U fokusu ulagača su i kvartalna poslovna izvješća kompanija. Od 128 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile izvješća, njih oko 80 posto ostvarilo je u drugom tromjesečju veću zaradu nego što se očekivalo.

No, očekivanja su niska. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju manje za 41 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Premda se očekuje oštar pad zarada i duboka recesija američkog gospodarstva, S&P 500 indeks kreće se samo oko 5 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute krajem veljače. To se zahvaljuje dosad neviđenim fiskalnim i monetarnim poticajnim mjerama, koje bi trebale podržati izlazak gospodarstva iz recesije u dogledno vrijeme.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,7 posto, na 6.123 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 12.838 bodova, a pariški CAC 2,2 posto, na 4.956 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks ojačao 0,2 posto, na 22.751 bod.