Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica potonule na najniže razine u više od tri godine jer je ulagače, ionako zabrinute zbog slabosti kineskog gospodarstva i mogućeg povećanja kamata u SAD-u, uznemirio oštar pad burzovnih indeksa na Wall Streetu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 3,5 posto, zaronivši na najnižu razinu u osam mjeseci.

Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju, Australiji i Hong Kongu skliznuli su, pak, između 0,4 i 3,2 posto. Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 2,2 posto, skliznuvši na najnižu razinu od lipnja 2012. godine.

“Puno je danas ‘crvenila’ na azijskim burzama. Razočaravajući podaci iz Kine podržavaju strahovanja u vezi globalnog rasta, pa mnogi ulagači povlače zaradu iz dionica i traže alternativne investicije ili drže gotovinu”, kaže Martin King, direktor u tvrtki Tyton Capital Advisors.

 

• Ulagači su i dalje pod dojmom jučer objavljenog podatka o padu dobiti kineskog industrijskog sektora u kolovozu za 8,8 posto na godišnjoj razini, najviše u četiri godine.

 

Stoga nitko ne želi riskirati uoči konačnog podatka o PMI indeksu aktivnosti u Kini, koji će biti objavljen u četvrtak i koji će pojasniti koliko se usporava rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Zbog strahovanja da će slabost kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, izazvati pad potražnje za njima, pod pritiskom su dionice u rudarskom sektoru.

Cijene dionica australskih rudarskih divova Rio Tinta i BHP Billitona pale su jutros više od 5 posto.

Najveća je, pak, gubitnica dionica Glencorea, s padom cijene za gotovo 30 posto, nakon što su jučer analitičari poručili da taj švicarski trgovac sirovinama ne radi dovoljno na smanjenju zaduženosti kako bi izdržao razdoblje niskih cijena kovina.

Azijske ulagače uznemirio je i jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu. S&P 500 indeks izgubio je 2,5 posto i zaronio na najnižu razinu u mjesec dana.

Sklonost prema rizičnijim investicijama niska je i zbog toga što će krajem tjedna biti objavljeno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje u pravilu znatno utječe na smjer tržišta.

Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je u rujnu broj zaposlenih povećan za 203.000, dok je mjesec dana prije u SAD-u otvoreno 173.000 novih radnih mjesta.

Budu li podaci bolji od očekivanja, to će ojačati špekulacija o povećanju kamata Feda do kraja godine. Budu li slabiji, to će potaknuti nadu ulagača da će američka središnja banka prolongirati tu odluku do početka iduće godine.

 

• Nedavno su čelnici Feda odgodili povećanje ključnih kamatnih stopa zbog nesigurnosti u vezi situacije u globalnom gospodarstvu, posebice kineskom.

 

No, posljednjih dana poručuju da je povećanje kamata ipak moguće do kraja godine, ovisno o gospodarskim pokazateljima. Jučer je predsjednik Feda u New Yorku William Dudley nagovijestio da se taj potez može očekivati već u listopadu.

John Williams, predsjednik Feda u San Francisku, također podržava povećanje kamata do kraja godine, dok je čelnik Feda u Chicagu Charles Evans oprezniji.

“Tržišta su već prije čula takve poruke, no kako su dionice pod snažnim pritiskom, teško je priče o povećanju kamata shvatiti ozbiljno”, kaže Sean Callow, strateg u Westpacu.

Ni na valutnim se tržištima najave povećanja kamata Feda, čini se, ne shvaćaju ozbiljno, pa je dolar pod pritiskom.

Njegov tečaj skliznuo je jutros na 119,45 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 120,30 jena.

Dolar je oslabio i u odnosu na europsku valutu, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1185 na 1,1265 dolara.

Naznake daljnjeg slabljenja kineskog gospodarstva izazvale su jučer pad cijena nafte za gotovo 3 posto.

Jutros su se, pak, stabilizirale, pa se na američkom tržištu barelom trguje po 44,45 dolara, a na londonskom tržištu po 47,35 dolara.