Globalno tržište žitarica trebalo bi se ubrzo potpuno oporaviti. I to zbog rekordne proizvodnje pšenice, kukuruza i riže. Prema zadnjem izvješću Svjetske banke, takav razvoj događaja konačno će stabilizirati globalni lanac proizvodnje i prodaje hrane, piše u utorak Jutarnji list.

Ako znamo da je rast cijena prehrambenih proizvoda bio jedan od glavnih okidača inflacije u Hrvatskoj, prognoze Svjetske banke razlog su za umjereni optimizam hrvatskih potrošača. Stopa inflacije hrane u Hrvatskoj od studenoga 2022. do lipnja ove godine u konstantnom je padu, pokazuju zadnji podaci Svjetske banke.

Takva inflacija u zadnjih godinu dana bila je najviša u studenome 2022., kada je iznosila 20,4 posto. U lipnju je bila 12,4 posto, što je 2,4 posto manje nego mjesec prije. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je tijekom ljeta ipak zabilježen rast stopa inflacije u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića.

Naime, u odnosu na lipanj proizvodi iz navedene kategorije u srpnju su poskupjeli 0,3 posto, dok su mjesec dana poslije bili skuplji 0,2 posto, što se može pripisati turističkoj sezoni. Ipak, Hrvatska ostaje među europskim državama s najvišim stopama inflacije hrane.

Usporedbe radi, u Europi su nešto veće stope inflacije hrane u lipnju imale Estonija (16,4%), Francuska i Belgija (13,2%) te Mađarska (23,1%). No inflacija pada i kod naših sjevernih susjeda, već u srpnju bila je 17,1 posto. U prosincu 2022. stopa inflacije hrane u Mađarskoj bila je golemih 44,8 posto. Stope inflacije prehrambenih proizvoda u Njemačkoj kreću se otprilike podjednako kao i u nas, piše novinar Jutarnjeg lista Luka Fišić.

GOST KOLUMNIST: BRANKO GRČIĆ: U Hrvatskoj vlada inflacija pohlepe