U 2023. godini Hrvatska je, prema izvještaju World bank Group (Grupacija Svjetske banke), i dalje bila među najniže rangiranim zemljama EU-a u području ukupne ravnopravnosti spolova. Iako se ukupna ocjena Indeksa rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj poboljšala tijekom proteklog desetljeća, još je mnogo prostora za poboljšanje i mnogo izazova s kojima se Hrvatska mora suočiti kako bi izjednačila rodna prava.

Prema izvješću WBG-a objavljenom u veljači ove godine pod nazivom Croatia Gender Landscape (Hrvatsko rodno okruženje), u Hrvatskoj se tema rodne ravnopravnosti postupno pomaknula s ruba u prvi plan javnog diskursa, odražavajući kako globalne trendove tako i lokalne imperative.

Tijekom proteklih desetljeća, hrvatski put prema rodnoj ravnopravnosti bilježio je i napredak i nazadovanje, tvrdi se u izvješću i dodaje da je pristupanje zemlje Europskoj uniji (EU) zahtijevalo usvajanje standarda EU-a u ravnopravnosti spolova, što je dovelo do određenih promjena politika i napretka.

Međutim, promjena potaknuta EU-om nije u potpunosti riješila dublja, sustavna pitanja rodne nejednakosti u Hrvatskoj, kao što su ukorijenjene društvene norme i kulturološki stavovi koji održavaju rodne stereotipe, nejednaka raspodjela kućanskih obaveza, razlike u sudjelovanju na tržištu rada i plaćama te nedovoljna podrška ženama na vodećim pozicijama.

Osim toga, rasprava o rodnoj ravnopravnosti u zemlji često je u drugom planu u kontekstu širih ekonomskih promjena, kao što se dogodilo na početku pandemije COVID-19. Od 2023. Hrvatska je i dalje bila među najniže rangiranim zemljama EU-a za ukupnu ravnopravnost spolova.

Indeks ravnopravnosti spolova nešto poboljšan, no još je uvijek mnogo problema

Indeks ravnopravnosti spolova, koji na godišnjoj razini izrađuje Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) i koji mjeri rodnu ravnopravnost u državama članicama EU u šest domena: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje, Hrvatskoj  je za 2023. godinu dodijelio ocjenu 60,7 od 100. Ta je ocjena bila gotovo 10 bodova niža od prosjeka EU-a, svrstavši Hrvatsku na 20. mjesto od 27 članica EU-a.

Iako se ukupan rezultat Indeksa rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj poboljšao tijekom proteklog desetljeća, rezultati za pojedina područja pokazuju s kakvim se sve izazovima Hrvatska još mora suočiti kako bi premostila još uvijek čvrsto ukorijenjene razlike.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Najveći jaz između Hrvatske i ostatka EU-a je u domeni “vremena”, koja mjeri rodnu nejednakost u raspodjeli vremena provedenog na obavljanju kućanskih poslova  i brige za obitelj, te na društvenim aktivnostima.

Rezultat Hrvatske se, prema analizi WBG-a, u ovoj domeni s vremenom pogoršao, bilježeći jedan od najstrmijih padova uočenih u svim državama članicama EU-a. Godine 2023. gotovo 80 posto hrvatskih žena u dobi između 18 i 74 godine kuhalo je i obavljalo kućanske poslove svaki dan, što je više nego dvostruko veći broj u odnosu na hrvatske muškarce i daleko iznad prosjeka EU.

Unatoč povoljnoj opremljenosti ljudskim kapitalom i stalnom poboljšanju položaja na tržištu rada, stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj i dalje je među najnižima u EU, stoji dalje u izvještaju.

Između 2013. i 2022. sudjelovanje žena na tržištu rada ​​poraslo je sa 62,9 posto na 70,2 posto, približivši se prosjeku EU-a. U istom razdoblju stopa zaposlenosti hrvatskih žena porasla je s 52,8 posto na 65 posto, nešto ispod prosjeka EU-a  koji iznosi 69,3 posto.

Od 2022. godine, stopa zaposlenosti žena u Hrvatskoj ostala je peta najniža u EU-u, iako je stopa zaposlenosti muškaraca bila najniža u bloku, naglašavajući hitnu potrebu za otvaranjem radnih mjesta u svim segmentima.

Rodni jaz u stopi zaposlenosti održao se tijekom vremena, bilježeći sve veće razlike posebno u dobnoj skupini između 25 i 49 godina, što ukazuje na činjenicu da žene češće prekidaju karijeru u toj dobi.

Rodni jaz u stopi zaposlenosti smanjuje se samo u dobnoj skupini od 50 do 64 godine, vjerojatno zbog povećanja zakonske dobi za umirovljenje za žene i politike uvedene 2019. koja omogućuje umirovljenicima primanje pune mirovine i nakon što se zaposle na poslovima s pola radnog vremena.

Hrvatska prednjači po neravnopravnosti spolova u neplaćenom radu

Rodne razlike u stopi zaposlenosti muškaraca i žena najveće su među pojedincima slabijeg obrazovnog stupnja, jer se žene u ovoj skupini suočavaju s nerazmjernim teretom kućnih poslova i brige o djeci, ograničenim mogućnostima zapošljavanja i čvrstim rodnim normama.

Prema istom izvješću, velike su rodne razlike i u različitim vrstama kućanstava, pa je tako među odraslim osobama u dobi od 20 do 49 godina koje su samci i nemaju djece, stopa zaposlenosti žena osjetno viša od stope muškaraca.

Taj se trend zaposlenosti obrnuo u slučajevima kada žene žive u većem kućanstvu, što je uvjetovano  ukorijenjenim kulturološkim normama koje ženama dodjeljuju primarnu ulogu brige za obitelj i kućanskim poslovima, a što nepovoljno utječe na njihov položaj na tržištu rada.

Hrvatska ima najveći rodni jaz u EU kada je u pitanju vrijeme provedeno na neplaćenom radu. U prosjeku su 2023. godine hrvatske žene provodile gotovo 20 sati više tjedno od muškaraca na neplaćenim aktivnostima, čime je zemlja jasno izdvojena među državama članicama EU-a.

Radnice Kamenskog
Photo: Jurica Galoic/PIXSELL

Žene na hrvatskom tržištu rada zarađuju znatno manje od muškaraca, a taj se jaz s vremenom povećava.

Prosječne plaće i mirovine koje su primale žene u Hrvatskoj bile su ispod prosječnih plaća muškaraca za 11,1 posto (od 2021.) odnosno mirovina za 24,8 posto (od 2022.).

Značajno je da se razlika u plaćama među spolovima stalno povećava od 2010. 2022. 60 posto svih radnika s nepunim radnim vremenom bile su žene, a udio je porastao na 72 posto i u zdravstvu i u obrazovanju.

Žene u Hrvatskoj u većem riziku od siromaštva od muškaraca

Unatoč ukupnom napretku u smanjenju siromaštva, hrvatske žene i dalje su suočene s većim rizikom od siromaštva i materijalne deprivacije od muškaraca, upozorava WBG.

U 2021. godini gotovo 22 posto žena u Hrvatskoj živjelo je ispod nacionalne granice rizika od siromaštva naspram 17,7 posto muškaraca. Od 2022. Hrvatska je imala jedan od najvećih rodnih jazova u materijalnoj deprivaciji u EU-u.

Unutar EU-a, učinak Hrvatske u pogledu rodne ravnopravnosti u političkoj, ekonomskoj i društvenoj moći donošenja odluka je slab. Po pokazatelju „snage“ Indeksa ravnopravnosti spolova 2023. Hrvatska je zauzela 16. mjesto od 27 država članica EU-a, unatoč određenom napretku od 2010.

Slično tome, Indeks Svjetske banke o ženama, poslovanju i pravu (WBL) za 2023. godinu smjestio je Hrvatsku na srednje razine unutar EU-a, u smislu blagotvornog utjecaja zakona i propisa na ekonomske prilike za žene.

Konkretno, hrvatske žene imaju relativno jak utjecaj u političkoj sferi, ali manje u gospodarskoj i društvenoj sferi.

Tema ravnopravnosti spolova treba biti uvrštena u sve obrazovne programe u Hrvatskoj

Jednako je zabrinjavajuće stanje i u području sigurnosti žena. Oko 13 posto Hrvatica je u nekom trenutku svog života doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od vlastitog partnera.

Iako je to relativno nizak udio u usporedbi s prosjekom EU-a, zabrinjavajuće je da 4,4 posto Hrvatica smatra da je opravdano da muž ili partner fizički kažnjava svoju ženu ili partnericu u određenim okolnostima, što je 12. najveći udio u EU.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (2022.) naglašava stalni porast nasilja nad ženama od strane bliskih rođaka, uključujući partnere i sinove.

WBG u svojem izvještaju navodi i preporuke za smanjenje rodnih razlika u Hrvatskoj i promicanje ravnopravnosti spolova. Između ostaloga preporuča i aktivniji pristup u pravu na skrb za djecu i starije osobe, te promoviranje fleksibilnijih radnih aranžmana i prava na korištenje roditeljskog dopusta.

Borba protiv stereotipa i predrasuda o ulozi žena u društvu i zajednici, podrška napredovanju žena u karijeri i osnaživanje zakonskih okvira za zaštitu žena od diskriminacije, uznemiravanja i bilo kojeg oblika rodno uvjetovanog nasilja, ključni su alati za ostvarenje cilja rodne jednakosti u Hrvatskoj, stoji na kraju izvješća WBG-a..