Svjetska banka blago je povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, upozoravajući pritom da aktivnosti u Hrvatskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj koči posustajanje izvoza i manjak radne snage.

Hrvatsko bi gospodarstvo ove godine trebalo porasti 2,8 posto, objavila je Svjetska banka u najnovijim prognozama za svjetsko gospodarstvo. U izvješću iz lipnja prošle godine rast je procijenjen na 2,7 posto.

Za 2018. SB procjenjuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,7 posto, čime je povisio lipanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

Potvrdio je pak lipanjsku procjenu za iduću godinu prema kojoj bi aktivnosti u hrvatskom gospodarstvu trebale porasti 2,8 posto.

U 2021. godini rast bi trebao usporiti na 2,6 posto, procjenjuju u Svjetskoj banci.

“Posustajanje izvoza i manjak radne snage zakočili su rast u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj, dok su su proračunska podrška i snažna potrošnja omogućili Poljskoj rast za snažnijih pet posto”, ističe se u izvješću Svjetske banke.

Najviše je u toj skupini zemalja snižena procjena rasta rumunjskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini. U SB-u sada procjenjuju da će rumunjsko gospodarstvo ove godine porasti 3,5, posto, te 3,1 posto u 2020. U odnosu na lipanjske procjene to je jedan postotni bod manje za 2019. godinu

Snižene su i procjene rasta bugarskog gospodarstva u ovoj godini i idućoj godini, za pola odnosno 0,6 postotnih bodova. U SB-u tako očekuju da će bugarsko gospodarstvo ove godine porasti 3,1 posto, te tri posto u 2020.

U cijeloj skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji aktivnosti bi ove godine trebale porasti 2,3 posto, osjetno slabije no što su prognozirali u lipnju, objašnjavajući sniženu prognozu financijskim stresom u Turskoj.

Napominju također kako se ta prognoza temelji na pretpostavci o kontroliranom zaoštravanju globalnih uvjeta financiranja, prosječnoj cijeni nafte od 67 dolara za barel u iduće tri godine i postupnom usporavanju aktivnosti u eurozoni. Scenarij također ne uključuje eskalaciju geopolitičkih napetosti.

U 2020. aktivnosti bi u toj skupini gospodarstava trebale ubrzati na 2,7 posto, čime je lipanjska procjena snižena za 0,3 postotnog boda.

Za cijelu skupinu gospodarstava u nastajanju i razvoju u SB-u predviđaju stopu rasta u ovoj godini od 4,2 posto, što je za pola postotnog boda slabije no što su prognozirali u lipnju prošle godine.

U idućoj godini očekuju blago ubrzanje aktivnosti na 4,5 posto.

Izglede za tu skupinu gospodarstava zasjenjuju posustala inozemna potražnja, viši troškovi zaduživanja i tvrdokorna politička neizvjesnost, ističu u Svjetskoj banci.

“Osjetnije povećanje troškova zaduživanja moglo bi pritisnuti priljev kapitala i dovesti do sporijeg rasta u mnogim gospodarstvima u nastajanju i u razvoju”, ističe se u izvješću.

U skupini razvijenih gospodarstava rast bi ove godine trebao usporiti na dva posto, s prošlogodišnjih 2,2 posto.

Za eurozonu u SB-u predviđaju rast gospodarskih aktivnosti u ovoj godini za 1,6 posto. U 2020. rast bi trebao blago usporiti, na 1,5 posto.

Američko bi gospodarstvo po procjenama SB-a ove godine trebalo porasti 2,5 posto. U 2020. aktivnosti bi trebale usporiti na 1,7 posto.

U SB-u upozoravaju na posustajanje globalne trgovine i aktivnosti u proizvodnim sektorima zemalja širom svijeta, posebno naglašavajući pojačane trgovinske napetosti.

U takvom je okruženju SB snizio procjene rasta globalnog gospodarskog rasta u ovoj i idućoj godini za po 0,1 postotni bod. Za ovu godinu predviđaju tako 2,9-postotni rast gospodarskih aktivnosti koji bi u 2020. trebao usporiti na 2,8 posto.

Identičnu stopu rasta u SB-u prognoziraju i za 2021. godinu.

“Na početku 2018. globalno je gospodarstvo pucalo od zdravlja da bi tokom godine zamah oslabio a u predstojećoj godini problemi bi se mogli intenzivirati”, ističe u priopćenju izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva.