Zvonimir Savić, savjetnik premijera Andreja Plenkovića, prokomentirao je u srijedu podatke o gospodarskom rastu u Hrvatskoj u trećem tromjesečju, koje je objavio Državni zavod za statistiku.
“Gospodarski rast od 3,9 posto je najviša stopa gospodarskog rasta od svih država. Ovo je jako lijepa i pozitivna vijest. Ti trendovi već neko vrijeme traju, to je već 15. kvartal u nizu, što znači da od početka 2021. Hrvatska nije zabilježila nijedan kvartal pada. To vam može manje od polovice država Unije potvrditi za sebe”, kazao je Savić za N1.
‘Imamo četiri puta veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU’
Što se tiče šire slike, Savić kaže da je cijeli niz europskih država trenutno u recesiji.
“Očekivana stopa gospodarskog rasta za Europsku uniju je jedan posto. Hrvatska bilježi četiri puta bržu stopu rasta od prosjeka EU. Ta stopa bi trebala biti druga najbolja u cijeloj Uniji, samo Malta bi bila bolja od nas”, kazao je.
Zadovoljan povlačenjem novca iz fondova EU
Savić ističe dvije kategorije zaslužne za takav rezultat – potrošnju kućanstava, koja ovisi o platežnoj moći, te rast investicija.
“Stopa rasta investicija je na devet – deset posto”, rekao je.
Što se prosječne plaće tiče, ističe kako je ona realno 12 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. Broj zaposlenih je, pak, narastao za dva posto.
“Hrvatska ima na raspolaganju 10 milijardi eura za investicije, dosad smo povukli četiri, pet milijardi”, rekao je i pohvalio se brzinom izvlačenja sredstava iz EU fondova.
“Hrvatska je najuspješnija, najbrža i najbolja po povlačenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ispunili smo 157 od planiranih 157 reformi. To nijedna država EU nema. Razlog je povlačenje četiri, pet milijardi eura. Za što? Za školstvo, za obnovu od potresa, za tržište rada, promet… Cijeli niz sektora”, rekao je.
Rast osobne potrošnje ustvari je rast cijena. Porast investicija se odnosi na europski novac, što znači da je većinski investitor država.
“To jest europski novac, ali novac kojeg koriste hrvatske kompanije, hrvatsko društvo”, napomenuo je Savić.
“Ono što isto bilježimo je veliki rast robnog izvoza. Narastao je preko šest posto. To su opet zdravi temelji koji omogućavaju daljnji rast”, istakao je.
‘Nije točno da su cijene pojele plaće, upravo suprotno…’
Osvrnuo se i na to da rast osobne potrošnje ovisi o velikom rastu cijena.
“Kad govorimo o kupovnoj moći, cijene rastu sporije nego što raste prosječna plaća”, tvrdi premijerov savjetnik za gospodarstvo.
“Od 2016. do danas cijene su rasle, no ta stopa je oko 32-33 posto, a prosječna plaća je narasla preko 70 posto. Nije točna teza da su cijene pojele plaće, upravo suprotno”, poručio je.
To doprinosi jačoj kupovnoj moći, a očekuju se i dalje takvi trendovi. Zato su i očekivanja europskih i svjetskih institucija da ćemo dalje nastaviti rasti.
‘Iseli se desetak tisuća ljudi godišnje’
No, umirovljenici i pojedinci s ispodprosječnim plaćama gospodarski rast ne osjećaju.
“Možda ne osjećaju mjere koje bi željeli. Gospodarski rast je povezan sa zapošljavanjem. U Hrvatskoj je gotovo rekordan broj zaposlenih. 2016. smo imali 300.000 manje zaposlenih. Broj nezaposlenih je isto drastično pao, brojka se kreće oko 85.000”, kazao je.
Na pitanje u kojoj mjeri broj iseljenih radno sposobnih ljudi utječe na tu statistiku, Savić odgovara: “Ovisi u koju državu”.
“Iseli se desetak tisuća ljudi godišnje. Pitali ste me o odlasku, a ne o dolasku. Hrvatska je na 75 posto prosjeka razvijenosti, a 2016. smo bili na 62 posto. To utječe znatno i na povratak i na zadržavanje ljudi”, kazao je.
Vraćajući se na prosječnu plaću, kaže da je ona danas veća od 1300 eura.
“Znam da to nije dovoljno, ali ono što je dobro, sve veći broj ljudi bilježi brži rast plaća od rasta inflacije”, rekao je.
‘Pada nam produktivnost’
Ipak, Savić je otkrio kako jednom stvari nije zadovoljan.
“Produktivnost rada nam pada. Da bi si mogli priuštiti rast plaća, naša poduzeća, naša Vlada moraju biti konkurentniji i produktivniji. Da bismo govorili o daljnjim povećanjima, moramo za to imati pretpostavke”, kazao je.
“Ni u jednoj državi u Uniji plaće nisu rasle tako brzo u tako kratkom roku” rekao je i dodao da je proračun to izdržao. Naglasio je da se “javnim financijama upravlja odgovorno”.
‘Cijena struje u Hrvatskoj druga najniža u Europi’
“Vlada je procijenila da su visoke subvencije potrebne u trenutku kada su cijene plina i struje strahovito rasle da bi zaštitila građane i poduzeća i ublažila inflatorni učinak”, rekao je Savić.
Dodao je da se time stabiliziralo tržište, a da u ovom trenutku subvencije više nisu potrebne jer je inflacija pala na ispod tri posto.
“Ako dođe do jakih distorzija, Vlada će sigurno naći načina da reagira”, zaključio je i istakao da je cijena struje u Hrvatskoj druga najniža u Europi, piše N1.
Komentari