Švicarska vlada bori se s time kako zaobići zakon o neutralnosti koji zabranjuje ponovni izvoz oružja europskih partnera u Ukrajinu.
Švicarski zakonodavci ponovno razmišljaju o tome što znači biti neutralan usred tekućeg rata Rusije u Ukrajini – iako bi promjena mogla doći prekasno za Kijev.

U Bernu slanje oružja ne ovisi samo o političkoj odluci s vrha, već i o pravnim pitanjima i predanosti statusu neutralnosti.

Maloj zemlji okruženoj velikim silama, neutralnost je upisana u povijest Švicarske: planinska zemlja bila je neutralna gotovo pet stoljeća, dok je u međunarodnom pravu priznata kao takva  od 1815. godine.

Prema sadašnjem zakonskom okviru, Švicarska ne smije izravno isporučivati ​​oružje zaraćenim zemljama, niti joj je dopušten ponovni izvoz; pa bi švicarska vlada trebala izravno odobriti bilo kakvu isporuku oružja Ukrajini. Sada političari iz svih opcija razmišljaju upravo o tome.

Među onima koji se zalažu za promjene je liberalni političar Thierry Burkart, o čijem prijedlogu za oslobađanje izvoza oružja će se raspravljati u petak: “Mi smo neutralni i ostat ćemo takvi, ali u trenutnoj situaciji mi zapravo sprječavamo naše zapadne partnere da podrže Ukrajinu “, rekao je za POLITICO.

Ukrajinski dužnosnici također su pozvali švicarsku vladu da preispita svoje stajalište. “Tražim od Švicarske da isporuči obrambeno oružje koje štiti živote ljudi”, rekao je prošlog mjeseca gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. “Kada su u pitanju ljudska prava, život i smrt, rat i mir, ne možete biti neutralni.”

Bern je blokirao isporuku oružja i streljiva Ukrajini iz nekoliko europskih zemalja, što je dovelo do izazovnih uskih grla, kažu stručnjaci.

Kako bi to riješio, Burkart, koji vodi liberalnu Slobodnu demokratsku stranku, iznio je prijedlog na nacionalnoj razini u lipnju 2022. Njime bi se omogućio izvoz oružja u Ukrajinu preko “zemalja koje dijele švicarske vrijednosti” bez traženja izričitog dopuštenja vlade .

U petak će sigurnosni odbor Državnog vijeća raspravljati o Burkartovoj inicijativi – koja bi mogla dobiti podršku svih stranaka.

Konzervativac Werner Salzmann, predsjednik odbora, rekao je da će pristati na inicijativu ako se ispune određeni uvjeti. “Zakon o neutralnosti nalaže da se naš materijal ne može isporučiti izravno zaraćenim zemljama”, naglasio je, ponavljajući mantru iz pravnog okvira zemlje.

Kako bi se osiguralo da se to poštuje, zakon bi se mogao izmijeniti kako bi se omogućio ponovni izvoz pet godina nakon što je oružje isporučeno zemljama saveznicama, dodao je Salzmann.

Ovisne zemlje EU

Ali pet godina je vječnost tijekom rata, a europske zemlje jedva čekaju Ukrajini sada dostaviti oružje.

Njemačka je bila jedna od prvih kojoj je zahtjev odbijen kada je Bern odbio dopustiti slanje streljiva švicarske proizvodnje iz njemačkih zaliha u Ukrajinu dok je Berlin pripremao svoju prvu isporuku mobilnih protuzračnih sustava Gepard. A Njemačka ne može samo kupovati od drugdje, rekao je Niklas Masuhr, istraživač sa Sveučilišta u Zürichu. “Riječ je o protuavionskom topu 35 mm Oerlikon, koji se ne proizvodi nigdje drugdje u Europi”, rekao je.

Švicarska blokada potaknula je njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall da otvori novu tvornicu streljiva – ali izgradnja proizvodnje od nule je dugotrajan proces, a medijska izvješća pokazuju da bi nova tvornica mogla proraditi najranije do sredine 2023.

Zahtjev Španjolske, koja želi poslati dva Oerlikon topa u Ukrajinu, je na čekanju, a glasnogovornik švicarskog Državnog tajništva za ekonomska pitanja kaže da je malo vjerojatno da će to biti odobreno. Tajništvo je prošlog lipnja odbilo sličan zahtjev Danske u vezi s oklopnim vozilima švicarske proizvodnje. Kako bi opravdala ovu odluku, švicarska vlada tvrdila je da se prema švicarskom zakonu oružje ne može izvoziti u zemlje uključene u međunarodne oružane sukobe.

Osim toga, međunarodno pravo od neutralnih država zahtijeva da sve strane uključene u sukob tretiraju jednako. Budući da se Švicarska pridružila međunarodnim sankcijama protiv Rusije — koje uključuju zabranu trgovine oružjem — bila je dužna učiniti isto za Ukrajinu.

Sat otkucava

U međuvremenu, Kijev se priprema za rusku ofenzivu na proljeće. Nakon napornog čekanja, Njemačka je konačno popustila sve većem pritisku saveznika prošlog tjedna, te je zajedno s ostalima obećala poslati tenkove u Ukrajinu.

S obzirom da su švicarski političari svjesni da ratni sat otkucava, došli su do više ideja kako zaobići ograničenja ponovnog izvoza.

U zasebnom prijedlogu, švicarska bi vlada mogla opozvati klauzule koje sprječavaju ponovni izvoz u sporazumima s trećim zemljama ako se oružje šalje u zonu sukoba koju je Opća skupština UN-a osudila kao kršenje međunarodnog prava. To je slučaj s ruskim ratom u Ukrajini.
Ali takvi se prijedlozi mogu donijeti tek nakon šestomjesečnog referendumskog roka.

Još jedna parlamentarna inicijativa – ne prijedlog – ima za cilj hitnu izmjenu zakona, odobravanje ponovnog izvoza oružja proizvedenog u Švicarskoj u Ukrajinu ako je “povezano s rusko-ukrajinskim ratom”.

Odobre li je oba doma, ova bi inicijativa mogla odmah stupiti na snagu, ali s rokom do kraja 2025. godine. Inicijativa, nazvana Lex Ukrajina, “vrlo je specifična, jer želimo ići brzo, jer im želimo pomoći”, rekao je François Pointet, zastupnik Zelenih i supredsjedatelj povjerenstva za sigurnost Nacionalnog vijeća. Rekao je da, iako bi prijedlog UN-a trebao riješiti problem u budućnosti, trajalo bi predugo da se Ukrajini pomogne kratkoročno.

Burkart, sa svoje strane, vjeruje da bi usvajanje prijedloga koje je proslijedio do jeseni bilo “vrlo ambiciozno”, zbog dugotrajnog procesa koji bi mogao biti torpediran na samom kraju ako se bilo koja stranka usprotivi rezoluciji i pozove na referendum.

Zakonodavni proces u Švicarskoj u prosjeku traje oko četiri godine, kažu stručnjaci.

Ako se švicarsko oružje treba isporučiti Ukrajini na vrijeme kako bi ga upotrijebila protiv očekivane ruske proljetne ofenzive, samo bi Lex Ukrajina mogao omogućiti Bernu da relativno brzo odustane od blokade.

Ipak, teško je procijeniti ima li to šanse biti usvojeno, jer su neke stranke nagovijestile da će glasovati protiv. I Burkart i Salzmann rekli su za POLITICO da su protiv toga jer bi, po njihovom mišljenju, prekršilo načelo neutralnosti zemlje ako se oružje izravno isporučuje jednoj zemlji u ratu, ali ne i drugoj. “Ako isporučujemo Ukrajini, onda moramo isporučivati Rusiji”, ustvrdio je Sazmann. “Mislim da nema šanse.”

Čak i ako inicijativa bude usvojena, procjenjuje se da bi najranije mogla stupiti na snagu ovog ljeta. Ali to bi moglo doći prekasno za Kijev.