Dana 31. listopada 1971. godine dogodio se povijesni trenutak za žensku populaciju. Sve do te godine u Švicarskoj, jednoj od najrazvijenijih europskih zemalja današnjice, ona nije imala pravo glasanja. Te godine žene su po prvi put mogle glasati, i to za izbor Nacionalnog vijeća. Švicarska je to pravo uvela kao jedna od posljednjih država. Lihtenštajn je pak bio posljednji.

Za takvo kasno donošenje odluke, koja se danas čini sasvim bizarna, dva su razloga – prvi je taj što su na referendumima na kojima se o navedenom problemu odlučivalo glasovali samo muškarci, a drugi je velika konzervativnost Švicaraca. Apsurd te nemogućnosti glasanja čini se još veći zbog činjenice da je 1968. godine na čelu vlasti bila upravo – žena, koja također nije mogla glasati na izborima. Nadalje, mnogi kantoni nisu ženama dopuštali da glasaju sve do 1991. godine, s čime su najviše kasnili njemački kantoni. Odluku su ipak morali donijeti zbog raznih pritisaka. Također, Švicarska je vrlo kasno uvela plaćeni porodiljni dopust za žene, prije samo 13 godina.

Žene danas imaju brojne titule i sve više jenjava ta podjela na muške i ženske profesije. One danas mogu biti predsjednice, gradonačelnice, isto tako i automehaničarke – što se nekad strogo smatralo muškim poslom. Također, muškarci mogu raditi ženske poslove koji prije 40 godina nisu bili uobičajeni za njih.