Švicarci u nedjelju glasaju o kontroverznoj mirovinskoj reformi za koju vlada tvrdi da je ključna kako bi se sačuvao sustav i uključuje prijedlog da se ženama podigne dob za odlazak u mirovinu.

Nakon dva neuspjela pokušaja 2004. i 2017., službeni Bern nada se da će napokon dobiti dovoljno glasova za prijedlog da „stabilizira” švicarski mirovinski sustav, kojemu prijeti da ga pregazi velika ‘baby boom’ generacija koja se približava mirovini, a očekivani životni vijek joj raste.

Jedan od alata za prikupljanje više novca za mirovinski sustav povećanje je poreza na promet, što bi do 2032. trebalo donijeti prihod od 12,4 milijarde švicarskih franaka (97,3 milijarde kuna).

Reforma, što je još kontroverznije, predviđa da žene rade do 65 godina starosti za punu mirovinu, umjesto da u mirovinu mogu otići godinu dana prije muškarca, kao što je slučaj sada.

To će, tvrdi vlada, omogućiti Švicarskoj uštedu od 4,9 milijardi švicarskih franaka (38,5 milijardi kuna) u idućih 10 godina.

Reforma će olakšati ljudima da nastave raditi i nakon što napune službenu dob za odlazak u mirovinu, dopuštajući im da se postupno povuku do 70 godina.

Preko leđa žena

Ključne mjere odobrio je parlament potkraj prošle godine, ali su lijeve stranke i sindikati koji im se protive odlučili tražiti referendum.

Tvrdeći da se reforma provodi „preko leđa žena”, prikupili su tri puta više potpisa od potrebnog za sazivanje referenduma.

Dok zagovornici reforme tvrde da jednaka dob za umirovljenje za muškarce i žene nije nerazumna, prijedlog je naišao na značajan otpor, osobito žena.

Protivnici ističu da su žene i dalje suočene sa značajnom diskriminacijom i da su bitno manje plaćene od muškaraca što znači da su im i mirovine manje. Tvrde da nije pravedno podizati im dob za odlazak u mirovinu, a da se prvo ne riješe ta pitanja.

„Ova reforma će smanjiti ionako niže prihode… posebno ženama koje imaju djecu”, rekla je Gabriela Medici, iz Odjela za socijalno osiguranje pri Švicarskoj sindikalnoj federaciji.

Manjak pristupačnih opcija za brigu o djeci, školskih menzi i izvanškolskog nadzora u dobrom dijelu Švicarske prisiljava žene da rade sa skraćenim radnim vremenom kako bi se mogle brinuti o djeci.

Jaz u mirovinama između žena i muškaraca

Po podacima OECD-a, gotovo 45 posto žena u Švicarskoj radi sa skraćenim radnim vremenom, daleko više nego u drugim europskim zemljama.

To ima za posljedicu da je razlika u prihodima između žena i muškaraca u Švicarskoj značajno veća od prosjeka OECD-a, kao i razlika u mirovinama.

Godine 2020., žene u Švicarskoj u prosjeku su primale gotovo 35 posto niže mirovine od muškaraca, po švicarskom ministarstvu gospodarstva.

Podizanje dobi za umirovljenje žena nije jedino čemu protivnici reforme prigovaraju.

Sindikati upozoravaju da bi reforma mogla dovesti do povećanja nezaposlenosti jer tržište rada nevoljko zapošljava starije radnike.

Solidarnost

Organizacije poslodavaca i centrističke i desne stranke podržavaju reformu. Insistiraju da Švicarska mora modernizirati mirovinski sustav kako bi pratio starenje stanovništva.

Dok je Švicarska 2020. u prosjeku imala 35,6 ljudi starijih od 65 godina na 100 ljudi radne dobi, ta brojka bi do 2050. trebala porasti na 53,5.

„To je čista matematika”, rekla je Celine Weber, parlamentarna zastupnica švicarske Zelene liberalne stranke, za AFP. „

Moguće je biti feminist i podržavati reformu”, rekla je.

„Riječ je o solidarnosti prema budućim generacijama žena”, istaknula je.

Ispitivanja pokazuju da su švicarski birači, koji su već dva puta odbacili vladine planove za mirovinsku reformu, ovaj put naklonjeni reformi.

Nedavno ispitivanje Tamedie pokazalo je da 55 posto ispitanika podržava reformu.

No ta brojka prikriva rat spolova: reformu podržava 70 posto muškaraca, dok joj se 58 posto žena protivi.