Švicarci će se u nedjelju izjasniti trebaju li se tvrtke sa sjedištem u Švicarskoj smatrati odgovornima za kršenje ljudskih prava i standarda u zaštiti okoliša čak i ako je prekršaj počinila podružnica u stranoj zemlji ili dobavljač s kojim tvrtka blisko surađuje, piše CNN.

To pitanje je podijelilo zemlju uoči referenduma u nedjelju i moglo bi imati dalekosežne posljedice za multinacionalne tvrtke, uključujući Nestle i rudarski gigant Glencore.

Pristaše Inicijative Odgovorno poslovanje izvjesili su transparente na balkonima i ogradama diljem zemlje. Švicarske banke i druga moćna poduzeća objavila su u međuvremenu skupe novinske oglase u kojima upozoravaju na teške posljedice te inicijative na gospodarstvo. Švicarska vlada također se opire toj mjeri i podržava razvodnjenu alternativu.

Unatoč tome, ankete pokazuju da bi tabor koji podržava tu opciju mogao izaći kao pobjednik. Rezultati ankete, koju je proveo švicarski SRF početkom studenog, pokazuju da 46 posto građana podržava tu opciju i još 11 posto naginje tom smjeru.

“Mislim da će biti vrlo tijesno”, rekao je Guillaume Zumofen, istraživač političkih znanosti sa Sveučilišta Bern.

Švicarske tvrtke trebale bi razmatrati stanje ljudskih prava i odnos prema okolišu ne samo kroz vlastito poslovanje, već i kroz poslovanje podružnica, dobavljača i poslovnih partnera i osigurati da je sve u skladu s međunarodnim standardima. Tako bi se švicarske tvrtke mogle smatrati odgovornima na švicarskim sudovima za prekršaje koje počine njihove podružnice i dobavljači, navodi CNN.

“Potrebna su nam ova jasna pravila i trebamo jasan mehanizam odgovornosti za štetu”, rekla je Daniele Gosteli Hauser, šefica Amnesty Internationala za ekonomske odnose i ljudska prava u Švicarskoj.

Navela je rudnike bakra i kobalta giganta Glencore u Demokratskoj Republici Kongo kao primjer visoko rizične aktivnosti. Pretežito dječji rad i druge opasne prakse u rudnicima u zemlji dobro su dokumentirane. Glencore je rekao da je za to odgovoran rudar i da ne tolerira takve prakse.

Tvrtke smatraju da bi inicijativa mogla otvoriti vrata poplavi tužbi. Strahuju da bi se predložena pravila mogla preširoko primjenjivati i izložiti ih pravnom postupku čak i kad prekršaje počine manji dobavljači.

“Svakodnevno kupujemo mliječne proizvode od 200.000 dobavljača diljem svijeta. Ako se ovo prihvati, odgovarali bismo za 200.000 tvrtki”, upozorio je ranije ovaj mjesec izvršni direktor Nestlea, Mark Schneider, za švicarski list Handelszeitung.

“Naravno da želimo pratiti naše opskrbne lance i već to intenzivno činimo. No već na primjeru mlijeka, a to i nije najproblematičnije, možete vidjeti kako je nerealno osigurati stopostotno poštivanje propisa u svijetu, često u vrlo teškim okruženjima”, rekao je Schneider.