Ideja da vas netko kriomice snima dok sjedite na balkonu ili u vrtu zasigurno je uznemirujuća.
Zamislite da je taj netko k tome privatni detektiv kojeg je unajmila osiguravateljska tvrtka kako bi istražila varate li na socijalnoj pomoći.

Takav scenarij podijelio je Švicarsku uoči nedjeljnog referenduma na kojem će birači odlučiti može li se ustanoviti takva vrsta nadzora.

Zakon što ga je u ožujku predložila savezna vlada predviđa posebne ovlasti prikupljanja informacija o ‘lažnim bolesnicima’, a posebice “tajno promatranje” ljudi za koje se sumnja da varaju sustav.

Anketa instituta gfs.bern predviđa da će za zakon glasati oko 60 posto birača.

No protivnici su prikupili više od 100.000 potpisa koliko je inače potrebno za raspisivanje referenduma i tvrde da takav zakonski prijedlog krši pravo na privatnost.

Nadzor ljudi koji varaju sustav nije novost u Švicarskoj, ali je takva praksa prekinuta nakon odluke Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) 2016. koji je presudio u korist švicarske osiguranice

Savjete Vukote-Bojić koja se sudu žalila zbog nadzora kojim je kršeno njezino pravo na privatnost.

Vukotu-Bojić je srušio motor 1995., a deset godina poslije bila je pozvana na liječnički pregled koji je odbila pa je njezin osiguravatelj angažirao detektive da je prate. Nakon završenog nadzora njezine su novčane povlastice smanjene za 90 posto. Takvu je odluku potvrdilo švicarsko pravosuđe, ali ne i ESLJP koji je ocijenio da tip dopuštenog nadzora “nije dovoljno preciziran”..

“Pošteni zdravstveni osiguranici nemaju razloga za zabrinutost jer se neće mijenjati usluge koje primaju”,  ističe Mauro Tuena, zastupnik UDC-a (desni populistički Demokratski savez centra).

Silvia Schenker, zastupnica švicarskih socijaldemokrata (PS), drži da je zakonski prijedlog “neprecizan” i da je donesen pod utjecajem osiguravajućih društava.

“Ako parlament želi dopustiti nadzor osiguranika, mora ograničiti obveze jasno i bez mogućnosti dvojakog tumačenja”, tvdi Schenker.

Wilhelm Tell

U nedjelju se Švicarci izjašnjavaju i o inicijativi kojom bi švicarsko pravo bilo iznad međunarodnih ugovora koje je potpisala Švicarska Konfederacija.

Taj tekst  je predložio UDC pod nazivom “švicarsko pravo umjesto stranih sudaca”, a prijedlog predviđa da švicarski ustav ima prednost pred međunarodnim pravom.

U slučaju sukoba “obveze prema međunarodnom pravu” trebaju biti prilagođene pa čak, bude li potrebno, i povučene, navodi se u predloženom tekstu.

Kada govori o “stranim sucima” UDC se referira na legendarnog nacionalnog junaka Wilhelma Tella koji je rekao da “nema stranih sudaca u našim dolinama”, podsjetio je parlamentarni zastupnik te stranke Yves Nidegger.

“Kada kažete da će neki tamo daleki suci, koji nisu Švicarci, odlučivati o tome što ćete vi činiti, tada obični Švicarac instinktivno reagira s “neću”, objašnjava Nidegger.

Međutim, UDC je jedina stranka koja zagovara takav zakonski prijedlog koji, prema anketama, ne bi trebao proći na referendumu

Alain Berset, predsjednik Konfederacije, upozorava da je riječ o “opasnom eksperimentu” koji ne samo da bi “štetio ugledu Švicarske, već izazvao i konkretne probleme, napose za švicarsko gospodarstvo”.

“Švicarska je zaključila 600 ekonomskih sporazuma na temelju kojih izvozi u druge države”, objašnjava Oliver Steimann, voditelj kampanje koji zagovara odbacivanje prijedloga da se švicarsko pravo postavi iznad međunarodnog.

Prilagodba ili odbacivanje tih sporazuma “ugrozili bi uspjeh Švicarske kao zemlje izvoznice”, upozorava Steimann, predstavnik Saveza švicarskih poduzetnika.

Zakonskom prijedlogu UDC-a protive se ljevica i nevladine udruge.

“Ta inicijativa dovodi u pitanje međunarodne obveze koje je Švicarska potpisala, napose u području ljudskih prava”, rekao je za AFP Pierre-Yves Bosshard (PS).