Korisnici kredita u švicarskim francima koji su svoje kredite konvertirali nestrpljivo očekuju odluku Suda Europske unije koji bi po najavama ovog proljeća trebao donijeti presudu u slučaju hrvatskih štediša. Pitanje korisnika kredita u švicarskim francima već je dugo jedna od najvažnijih financijskih tema u državi, a ništetnost konvertiranih kredita jedina je preostala nepoznanica u ovom slučaju. Dok se čeka odluka Suda EU-a, u međuvremenu je nezavisna odvjetnica Juliane Kokott dala mišljenje kako bi se Sud EU-a trebao proglasiti nenadležnim za predmet vezan uz kredite u Hrvatskoj.

Takvo mišljenje iznenadilo je one koji s nestrpljenjem očekuju odluku krovnog europskog suda jer se smatralo da će nezavisna odvjetnica potvrditi nadležnost suda. Međutim, njezina je odluka bila suprotna te štediše sada s nestrpljenjem očekuju hoće li Sud EU-a prihvatiti njeno mišljenje ili će ga odbaciti te će se ipak proglasiti nadležnim za hrvatski slučaj. U Udruzi Franak ističu da to mišljenje neće utjecati na odluku Suda EU-a koje se očekuje do kraja svibnja, što je odmah nakon objave mišljenja potvrdio i Goran Aleksić: “To nas ne zabrinjava zato što Sud EU-a jest nadležan za taj predmet, Europska komisija je dala mišljenje da je nadležan.”

Aleksić se pozvao na slučaj Milivojević u kojem se radilo o kreditima koji su ugovarani prije pristupanja Hrvatske EU-u, a Sud EU-a je bio nadležan za taj slučaj. Ako Sud EU-a donese odluku da nije nadležan za “slučaj franak”, tada se odluka prebacuje na hrvatski Vrhovni sud koji treba odlučiti imaju li tužitelji pravo na odštetu.

Goran Aleksić iz Udruge Franak smatra da mišljenje odvjetnice Juliane Kokott neće utjecati na odluku Suda EU-a. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Nezavisna odvjetnica Juliane Kokott u svom je mišljenju kazala da smatra da Sud EU-a nije nadležan jer je kredit u švicarcima ugovoren prije stupanja Hrvatske u članstvo EU-a, a sud je nadležan tumačiti pravo Unije u novoj državi članici isključivo kada je riječ o njegovoj primjeni za ugovore sklopljene nakon dana njezina pristupanja Europskoj uniji. To zapravo znači da se, ako ugovor o pristupanju nove države članice ne predviđa drukčije, pravo Unije načelno primjenjuje od dana pristupanja, a i na buduće učinke situacija nastalih prije pristupanja.

Nezavisna odvjetnica u svom se mišljenju nije složila s argumentom Europske komisije prema kojem je odlučujuće samo to da je Zakon iz 2015. donesen nakon trenutka u kojem je Direktiva 93/13 postala obvezujuća za Republiku Hrvatsku i stoga taj zakon mora udovoljavati zahtjevima Direktive. Juliane Kokott je u svom mišljenju još i napisala da je u konačnici bitna samo primjenjivost Direktive 93/13 na izvorni ugovor o kreditu, a budući da ona u ovom predmetu ne postoji, Sud nije nadležan odgovarati na pitanja te predlaže da sud odgovori tako da Sud Europske unije nije nadležan za odgovaranje na pitanja koja mu je uputio Općinski građanski sud u Zagrebu odlukom od 15. listopada 2020.

Ako Sud EU-a prihvati mišljenje nezavisne odvjetnice, to će značiti da pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije ostaje na hrvatskim sudovima, i da će o tome ipak na kraju odlučiti Vrhovni sud RH, pri čemu on opet mora poštovati sve presude Suda EU-a, kao što su presude C-118/17 ili C-260/18 u kojima se odlučivalo o gotovo identičnim situacijama u Mađarskoj i Poljskoj.

Nekonvertiranih kredita je 70 tisuća, a za samo 10 tisuća kredita ugovaratelji su tužili banke. Oni mogu pokrenuti tužbu odmah, a ugovaratelji kredita koji su konvertirani, a koji nisu pokrenuli tužbe, prema preporuci odvjetnika trebaju pričekati odluku Suda EU-a, odnosno Vrhovnog suda. Na hrvatskim je sudovima trenutno oko 35 tisuća tužbi, a u Udruzi Franak od banaka traže da osiguraju sredstva u slučaju gubitka sporova. Iz Hrvatske narodne banke poručili su da nadziru pravilnosti izdavanja rezervacija banaka za sudske sporove, no zaključci se ne mogu priopćiti trećim osobama zbog obveze čuvanja povjerljivih informacija.

Iz Hrvatske udruge banaka za B&B su poručili da pozdravljaju izneseno mišljenje nezavisne odvjetnice u predmetu C-567/20 u kojem je nedvosmisleno utvrdila da sudsko vijeće Suda Europske unije nije nadležno za odgovaranje na pitanja koja mu je uputio Općinski građanski sud u Zagrebu odlukom od 15. listopada 2020. te su dodali:

“Važno je napomenuti da nezavisna odvjetnica, ne zastupajući pritom ničije interese u postupku, daje Sudu stručnu ocjenu o tumačenju i primjeni prava u rješavanju konkretnog predmeta. Iako je nezavisno mišljenje odvjetnica procesni stadij u postupku, u velikoj većini slučajeva sudsko vijeće Suda Europske unije zauzima slično ili isto stajalište.”

Iz HUB-a, na čelu sa Zdenkom Adrovićem, poručili su da pozdravljaju izneseno mišljenje nezavisne odvjetnice. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL

Iz HUB-a su dodali i da je ovim mišljenjem potvrđeno stajalište HUB-a i dijela članica da je u Hrvatskoj „slučaj Franak“ specifičan u odnosu na druge države Europske unije s obzirom na to da su odredbe izvornih ugovora doneseni prije pristupanja Hrvatske u EU. Također, tvrde iz HUB-a, u Hrvatskoj je zakonskim rješenjem provedena konverzija, odnosno bivši korisnici kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima su dobrovoljno konvertirali svoje obveze te su dovedeni u jednakopravni položaj s dužnicima u drugim valutama, dok su banke imale obvezu ponuditi konverziju u skladu sa zakonskim rješenjem te su u potpunosti samostalno snosile troškove konverzije. Iz HUB-a su za B&B još dodali:

“Vjerujemo da će sudsko vijeće Suda Europske unije donijeti odluku u skladu sa stručnom ocjenom nezavisne odvjetnice te time konačno osigurati pravnu sigurnost za potrošače i banke. Naime, Vrhovni sud je u oglednom postupku u vezi kredita u švicarskim francima već zaključio da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju valjan i ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli te da su korisnici kredita u CHF-u izjednačeni s eurskim dužnicima i tako u potpunosti obeštećeni.”

S druge strane, iz Udruge Franak koja već niz godina zastupa interese dužnika kažu da su nezadovoljni mišljenjem odvjetnice Juliane Kokott i to prije svega jer ona nije htjela dati mišljenje, nego smatra da Sud EU-a nije nadležan za ovaj predmet. Iz Udruge Franak još su i dodali kako su unatoč tomu mišljenju uvjereni da će Sud EU-a odlučivati o hrvatskom predmetu te zaključuju:

“Uslijed stava odvjetnice Juliane Kokott, želimo napisati jedan jako važan dio iz njezina mišljenja, a koji snažno podupire sve ono što piše u našem zahtjevu za ovo pitanje. Unatoč tomu što Juliane Kokott smatra da Sud EU-a nije nadležan za predmet C-567/20, ona je ipak na jedan neizravan način dala mišljenje da mi imamo pravo potraživati obeštećenje od banaka. Citiramo dio na samome početku njezina mišljenja: ‘Ako se iznimno putem zakonodavne intervencije nepoštena odredba u ugovoru zamijeni novom odredbom, prema ustaljenoj sudskoj praksi, mora se osigurati da se time ponovno uspostavi pravna i činjenična situacija potrošača u kojoj bi se nalazilo da navedene odredbe nije bilo. Potrošač mora osobito moći tražiti povrat svih koristi koje je prodavatelj robe ili pružatelj usluge na temelju nepoštene odredbe neopravdano stekao na njegovu štetu (tzv. restitucijski učinak).’’’

Iz Udruge Franak kažu da to drugim riječima znači da nacionalni sud mora provjeriti je li potrošač doveden u situaciju kao da je ugovorio kunski kredit s početno ugovorenom kamatnom stopom, i pritom mu se moraju vratiti sve razlike u odnosu na ono što je uplatio i što je trebao uplatiti bez primjene naraslog tečaja i povećanih kamata, a uz to se moraju obračunati i pripadajuće zatezne kamate u skladu s vraćanjem stjecanja bez osnove, kada je stjecatelj nepošten te nastavljaju:

“Banke jesu nepošteni stjecatelji, što je nedvojbeno utvrđeno u kolektivnom slučaju franak. Ako Vrhovni sud RH utvrdi još i to da su takvi ugovori ništetni u cijelosti, restitucija je još veća u korist potrošača, pa u takvome slučaju također konverzijom nije došlo do obeštećenja. Optimisti smo i vjerujemo da će Sud EU-a odlučivati o našem predmetu C-567/20.”

Iz ovih mišljenja dviju suprotstavljenih strana jasno se može zaključiti da je sada sve u rukama najvišeg europskog suda, čija se odluka očekuje u idućim mjesecima. U svakom slučaju, čak i u slučaju da se Sud EU-a proglasi nenadležnim, cijela priča oko nekonvertiranih kredita konačnu će odluku imati na hrvatskim sudovima te će se na njima voditi konačna bitka između banaka i klijenata koji su svoje kredite u švicarskim francima konvertirali.

Juliane Kokott, nezavisna odvjetnica, smatra da Sud EU-a nije nadležan jer su krediti sklapani prije ulaska Hrvatske u EU. FOTO: Bundestag.de