Kraj ovogodišnjeg svibnja s blokiranim je računima dočekalo gotovo 330 tisuća građana te više od 27 tisuća poslovnih subjekata, pri čemu je broj blokiranih tvrtki unazad godinu dana smanjen za 16,4 posto, dok je broj građana čiji su računi blokirani istodobno porastao za 0,2 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fine).

Krajem svibnja, naime, blokirane je račune imalo 329.725 građana, odnosno njih 654 ili 0,2 posto više nego krajem svibnja 2016. godine. Njihove su nepodmirene obveze međutim rasle znatno brže – unazad godinu dana povećane su za 3,2 milijarde kuna ili 8,3 posto, na 42,41 milijardu kuna krajem svibnja ove godine.

Mjesečna usporedba pokazuje, pak, da je broj blokiranih građana na kraju petog mjeseca bio veći za 853 ili 0,25 posto u odnosu na travanj, a iznos njihovih neplaćenih dugova rastao je za 0,5 posto, odnosno za približno 220 milijuna kuna.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u srijedu premijeru Andreju Plenkoviću zaključke s nedavno održanog okruglog stola “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran”, navodeći da zabrinjava što do danas nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza toga sistemskog problema zbog čega je apelirala na vladu da se njegovom rješavanju pristupi bez odgode.

O kolikom je ekonomskom i socijalnom izazovu riječ, svjedoče podaci po kojima Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih građana s dugom većim od 42 milijarde kuna, a kad im se pridodaju članovi njihovih obitelji ta brojka raste na gotovo milijun građana ili jednu četvrtinu hrvatskog stanovništva izravno pogođenog problemima prezaduženosti, navodi predsjednica u dopisu premijeru.

Krajem svibnja ove godine blokirane su račune imala i 27.403 poslovna subjekta s 15,97 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje. U odnosu na svibanj lani njihov je broj smanjen za 16,4 posto ili 5.364, a iznos njihovih dugovanja je pao za 17,7 posto ili oko 3,4 milijarde kuna.

Na mjesečnoj razini je broj blokiranih poslovnih subjekata smanjen za 806 ili 2,8 posto, a dugovi su im manji za oko 710 milijuna kuna ili 4,2 posto.

Iz Fine ističu da se takav trend može očekivati i u nadolazećem razdoblju, kao posljedica učinaka Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Ovršnog zakona, Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, novog Stečajnog zakona, kao i Zakona o sudskom registru, prema kojem se iz sudskog registra brišu tvrtke koje tri godine Fini nisu predale financijske izvještaje.

 I dalje dominiraju dugotrajne blokade

Podaci Fine za svibanj 2017. pokazuju da među blokiranim poslovnim subjektima i dalje dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi, dužoj od 360 dana, i to i po broju i po iznosu blokade, iako je njihov broj na mjesečnoj razini smanjen za 3,3 posto, a iznos njihovih blokada za 3,2 posto.

Takvih je tvrtki krajem svibnja bilo 18.207, što čini udio od 66,4 posto u ukupnom broju tvrtki s blokiranim računima. Na takve se poslovne subjekte odnosi i 79,3 posto ukupnog duga, odnosno gotovo 12,7 milijardi kuna.

Također, i dalje više od 60 posto blokiranih poslovnih subjekata ili njih 16.795 nema ni jednog zaposlenog, a dugovanja takvih tvrtki, u iznosu višem od 10,26 milijardi kuna, čine 64,3 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje s kraja svibnja.

Od ukupno 27.403 blokirana poslovna subjekta, s ukupno 22.061 zaposlenim, nešto više od trećine (37,5 posto) su pravne osobe no na njih se odnosi najveći dio, 63,6 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Krajem svibnja su, naime, u blokadi bile 10.284 pravne osobe, s 12.926 zaposlenika i više od 10,15 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja.

Istodobno su blokirani bili i računi 17.119 fizičkih osoba, odnosno obrtnika, s 9.135 zaposlenih, a njihove su nepodmirene obveze krajem svibnja iznosile 5,8 milijardi kuna, pokazuju najnovniji podaci Fine.