U desetom sazivu Sabora sjedli su predstavnici čak 24 stranke. Rekordna brojka. I sve one žele zadržati parlamentarni status, ni jedna se još nije pomirila s odlaskom u potpunu političku anonimnost,

U osmom i devetom saborskom sazivu bile su i stranke poput Bandić Milan 365, Demokrati, HDSSB, Neovisni za Hrvatsku, Živi zid, Snaga, Promijenimo Hrvatsku, HRID, koje danas više ni ne postoje ili samo vegetiraju, piše Novi list.

Takva će sudbina sigurno zadesiti i pojedine stranke saziva koji se neizbježno približava svom kraju. Može li, primjerice, na predstojećim izborima makar jedan zastupnički mandat osvojiti Pravedna Hrvatska, čiji predsjednik Milan Vrkljan mjesecima pluta između vlasti i opozicije?

Naravno, HDZ će imati zastupnike i u 11. sazivu i to vjerojatno najviše od svih stranaka. Od 2011. i HDZ se na izborima za Sabor natječe s koalicijom. Prvi put je uzeo Demokratski centar i Kerumovu Hrvatsku građansku stranku, a već na idućim izborima s HDZ-om je na listi Domoljubne koalicije bilo šest stranaka. Andrej Plenković ih 2016. nije sve htio, a HSP Ante Starčević ga je i odbio nezadovoljan izdašnošću njegove ponude.

SDP na mukama

Na prošlim izborima je HDZ imao uz sebe HSLS, HDS, i Marijanu Petir, a tako će i ostati. Svi su oni našli političku računicu u tom savezu i zato rijetko tko iz ovih opcija javno govori o predizbornoj suradnji. Tek nešto malo predsjednik HSLS-a Dario Hrebak. Uglavnom, Plenković će se dogovoriti sa svojim partnerima, nepoznanica tu skoro i nema.

Posve je suprotna situacija u HDZ-u suprotnom taboru. Na oporbenoj ljevici i centru malo se što zna. Osim da Možemo! ide sam na izbore.

Ta se stranka služi iznimno oštrom retorikom prema HDZ-u, ali joj smjena vlasti svejedno nije prioritet. Za Možemo! je vlast u kojoj bi SDP bio ključan čimbenik tek nešto manje loš ishod izbora od pobjede HDZ-a. Oni maštaju o tome da će i u Hrvatskoj, kao što je 2021. u Zagrebu, Možemo! biti stožerna stranka, kojoj onda eventualni partneri ne bi mogli razvodnjavati političku agendu. Stav je Možemo! – ili sve ili ništa.

‘Ako HDZ ovaj tjedan ne raspusti Sabor, idemo u masovnije prosvjede’

Zato su i zatvorili vrata nacionalnoj koaliciji sa SDP-om. Čeka se prijedlog Možemo! o takozvanoj točkastoj koaliciji. U Možemo! su navodno otkrili da u većem dijelu izbornih jedinica njihove glasače SDP odbija od izlaska na biralište dok njih tri, četiri stranka Peđe Grbina ne smeta.

Za petak je bila sazvana sjednica Vijeća Možemo!, na kojoj se trebalo raspravljati i o formuli točkaste koalicije, ali je ona otkazana neposredno prije početka.

U međuvremenu SDP-ovci važu je li im političko-matematički isplativo okupiti široki savez lijevih i centrističkih stranaka, po uzoru na koaliciju Hrvatska raste, Narodnu koaliciju i Restart koaliciju. SDP nije bio daleko od odluke o samostalnom izbornom nastupu, a sada je već u razgovorima i s IDS-om, Fokusom, Narodnom strankom – reformisti i PGS-om.

Također i sa strankom Centar i HSS-om. No, to ne znači da će ta intenzivna komunikacija uroditi plodom. Između ostalog i zato što je SDP nekad bio bitno jači, pa mu nije bilo naročito teško biti velikodušan i podijeliti partnerima količinu mandata i iznad njihove realne snage, a sve u nastojanju da propadne što je moguće manje glasova birača koji pripadaju lijevo-liberalnom spektru.

Most i DP

Ako SDP neće nastaviti tu tradiciju širokih koalicija, ograničit će se na slaganje liste na kojoj bi mogli biti kandidati poput Anke Mrak Taritaš, Dalije Orešković i Bojana Glavaševića.

Tu je posebno zanimljiv put bivšeg SDP-ovog zastupnika Glavaševića, koji se 2020. priključio Možemo!, ali nije oduševljen njihovom političkom nefleksibilnošću.

IDS, Fokus, Narodna stranka – reformisti i PGS već imaju vlastiti blok, s kojim će na izbore ako izostane dogovor sa SDP-om. HSS i Socijaldemokrati su u platformi Naša Hrvatska, koju Krešo Beljak drži u rezervi za slučaj da mu se izjalovi novi aranžman s SDP-om.

I na opozicijskoj desnici se javno nude i odbacuju koalicije. Domovinski pokret je iznimno zainteresiran za suradnju s Mostom.

Na pomolu velika koalicija? Sutra sastanak cijele ljevice, liberala, Mosta i Suverenista

Unatoč hladnim, pa i uvredljivim reakcijama iz Mosta, predsjednik DP-a Ivan Penava i dalje poziva Božu Petrova, Nikolu Grmoju i ostale da mu se pridruže. Ali, velika je tu prepreka oprečno stajalište dvije stranke o tome s kim ići u vlast.

Domovinski pokret ne želi niti može biti u Vladi s ljevicom te mu je jedina opcija HDZ. Most se, pak, obostrano ne podnosi s HDZ-om. Koalicija nakon izbora sa SDP-om je Mostu prihvatljiva, a ni socijaldemokratima ona nije odbojna. Stoga bi iznenađenje predstavljalo popuštanje Mosta na Penavino uporno nagovaranje.

Hoće li HSU pobjedniku?

Ponajviše intrigira što će u sljedećim mjesecima učiniti HSU, koji sada uopće nema svog zastupnika, ali prima iz državnog proračuna novac za mandat Silvana Hrelje. On je u Sabor ušao na listi Restart koalicije, pa se naknadno priklonio HDZ-u.

Kako su HSU-ovci Kažimir Varda i Hrelja u devetom i desetom sazivu pretrčali HDZ-u, jasno je da je SDP prekrižio ovu stranku.

Hoće li predsjednik HSU-a Veselko Gabričević političku sreću potražiti kod premijera Plenkovića, kojem je Hrelja i danas čvrst oslonac u Saboru? Mogla bi ta kombinacija biti korisna i za HSU i za HDZ.