Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuje novo istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.

Drugo najveće svjetsko gospodarstvo emitira najviše stakleničkih plinova koji ubrzavaju klimatske promjene.

Kina je obećala da će doseći vrhunac emisija ugljika do 2030. i da će ih do 2060. svesti na neto nultu razinu.

Kina je posljednjih mjeseci bila pogođena s nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima.

Kina trenutačno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije, što odgovara 64 posto novih globalnih kapaciteta.

To je “gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno”, po istraživanju Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije.

Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi samo 40 GW.

Kina je počela pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo 7 posto.

OBNOVLJIV IZVOR Papa naredio izgradnju solarne farme za Vatikan

Prekretnica?

To doduše prate neki nedostaci. Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugljen kad poraste potražnja za energijom.

I teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do gospodarskih središta na istoku.

No ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugljen.

Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nade da će kineske emisije ugljika doseći vrhunac prije od očekivanog.

U odvojenom izvjetaju objavljenom u četvrtak, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugljen u prvoj polovici 2024.

To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u rujnu 2020. objavila dva cilja za ugljik, što je neovisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću “prekretnicu”. Dva cilja odnose se na vrhunac emisija ugljika do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2060.

ZAMKE ENERGETSKE TRANZICIJE Njemačka ima problema zbog previše ‘zelene energije’. Čeka li sličan scenarij i Hrvatsku?

Apsolutni svjetski prvak u gradnji solara i vjetroelektrana

Gotovo dvije trećine velikih svjetskih solarnih i vjetroelektrana trenutno se gradi u Kini, pokazalo je u četvrtak istraživanje američkog instituta Global Energy Monitor (GEM), a na drugom mjestu svjetske ljestvice nalazi se SAD.

Azijski div zauzeo je tako uvjerljivo prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, pripremajući nove kapacitete za proizvodnju struje iz energije Sunca i vjetra gotovo osam puta veće od onih u SAD-u.

Zahvaljujući Kini cilj o utrostručenim kapacitetima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora do kraja 2030. sada je “nadohvat ruke”, čak i ako se ne povećaju kapaciteti hidroenergije, zaključuje američki institut, pozivajući Peking da UN-u iduće godine predstavi još ambicioznije ciljeve.

Peking je također na dobrom putu da cilj zacrtan za 2030. ostvari već do kraja mjeseca i na mrežu priključi solarne i vjetroelektrane kapaciteta 1.200 gigavata, priopćio je prošlog tjedna australski institut Climate Energy Finance.

NUKLEARNA ENERGIJA ‘SAD kasni za Kinom 15 godina, politika Pekinga učinkovitija’

Apsorpcija struje iz obnovljivih izvora izazov je za kinesku mrežu koja se temelji na ugljenu pa Peking mora ubrzati gradnju strujne mreže, upozorio je analitičar GEM-a Aiqun Yu.

Kina je u svibnju proizvela 53 posto struje u termoelektranama na ugljen, utvrdio je Asia Society Policy Institute, najmanje otkada prate podatke. U svibnju prošle godine udio ugljena iznosio je 60 posto.

Udio struje iz nefosilnih goriva dosegnuo je pak u svibnju najvišu razinu otkada u Asia Society Policy Instituteu objavljuju podatke i iznosio je 44 posto.

Ako se trend nastavi, to će značiti da je kineska emisija štetnih plinova prošle godine dosegnula vrhunac, pokazalo je istraživanje Laurija Myllyvirte, starijeg suradnika Asia Society Policy Institutea.

Njegova analiza pokazala je da je proizvodnja struje u fotonaponskim sustavima u svibnju porasla za rekordnih 78 posto u odnosu na prošlu godinu, na 94 terravatsati.

ENERGIJA KAO GRAĐANSKI BIZNIS ‘Cilj je naše energetske zajednice dovesti energiju u ruke građana’

Podaci kineskog ureda za statistiku pokazuju pak 29-postotno povećanje budući da ne uključuju struju iz solarnih panela postavljenih na krovovima koji proizvode otprilike polovicu struje u toj kategoriji.

Udio struje iz fotonaponskih sustava iznosio je u svibnju 12 posto, a udio struje iz vjetroelektrana 11 posto. Hidroenergija je proizvela 15 posto struje, nuklearne elektrane pet posto, a dva posto struje proizvedeno je iz biomase.

Zahvaljujući većoj proizvodnji struje iz obnovljivih izvora emisija ugljičnog dioksida iz energetskog sektora smanjila se za 3,6 posto. Njegov udio u ukupnoj kineskoj emisiji iznosi 40 posto.

ČISTA ENERGIJA Japan želi u španjolsko-hrvatski projekt fuzijske nuklearke