Snježana Grdanovski, instruktorica nordijskog hodanja na besplatnim tečajevima u Društvenom centru Prečko, govori koje specifične tehnike polaznici svladavaju i kako se bavljenje tim sportom odražava na njihovo zdravlje

U Društvenom centru Prečko održavaju se tečajevi nordijskog hodanja za kojima vlada veliki interes Zagrepčana. Zahvaljujući fondovima Europske Unije ti su tečajevi besplatni, a polaznici imaju na raspolaganju deset sati kako bi savladali osnove tog rekreacijskog sporta. Nordijsko hodanje potječe iz Finske, a nastalo je kako bi skijaši ostali u formi i izvan skijaške sezone. Specifične tehnike ovog sporta u Društvenom centru Prečko polaznike uči Snježana Grdanovski. Ona je već duži niz godina instruktorica, a za Zagreb News govori što polaznici kod nje uče i koji su benefiti nordijskog hodanja za zdravlje.

“Nordijskim hodanjem bavim se oko 10 godina. Godine 2015. sam položila za instruktoricu nordijskog hodanja, a sve se to dogodilo nakon što sam otišla u mirovinu”, rekla je Snježana Grdanovski i dodala kako se raznim sportovima rekreacijski bavila čitav život.

Za nordijsko hodanje je doznala kada pokrenut jedan besplatni tečaj na Jarunu. “To je bio besplatni tečaj za treću dob u koji sam se uključila. Kolegica koja je vodila tu grupu bila je kineziolog i imala je završeni tečaj za voditeljicu. Ona me je nagovorila da položim tečaj za voditeljicu, pomislila sam najprije što će mi to sad kad sam u mirovini, ali sam shvatila da se radi o sportu koji je pogodan za sve životne dobi”, ispričala je Snježana Grdanovski.

Kod nordijskog hodanja dopalo joj se jer nije od polaznika zahtijevalo veću kondiciju. Dodala je i kako se u mladosti bavila trčanjem te kako još uvijek trči. “Kod trčanja postoji problem s koljenima, ligamentima, a to mnogima dođe s godinama. Kod nordijskog hodanja otkrila sam da radite i rukama i nogama. No, mnogi griješe kad misle da mogu samo kupiti štapove i hodati. Potrebno je proći instrukcije kako bi naučili aktivirati cjelokupni organizam. Ispravnim pristupom možete aktivirati od 80 do 90 posto mišića. Ne morate imati prejaki tempo, možete imati svoj, sporiji tempo, možete ići sami i praktički po bilo kojem vremenu. Po meni, nordijsko hodanje idealno je za srednju i stariju dob, a dobro je i za bilo koju drugu dob, bez obzira na to bavite li se još nekim drugim sportom”, rekla je Snježana Grdanovski.

Kako se tečajevi koje vodi financiraju iz fondova EU, smatra da polaznicima osiguravaju svega minimum sati za učenje. Polaznici dobiju između osam i deset sati, a to je, tvrdi, vrlo malo vremena posebno za ljude koji se nisu u životu bavili nikakvim sportom i kojima s godinama i motorika slabi. “Osnovno što trebaju savladati je koordinacija ruku i nogu. U prvom momentu kad dobiju štapove to im ne ide. Učim ih da je najvažnije da rade i rukama, a to znači da moraju raditi iz ramena da im cijeli gornji rameni sklop radi. Obično kad vidite da netko ‘pika’ sa štapovima i radi iz lakta, to je krivo. Neki savladaju to brzo, a nekima treba duže, ovisno o motorici i dobi polaznika”, istaknula je Snježana Grdanovski

Smatra kako bi idealno bilo kad bi imala 30 sati za polaznike. Jer, kaže, najveći je problem kad pojedinci krenu na tečaj i zbog manjka motorike gube volju i žele odustati. “U tom slučaju im kažem da sve mogu savladati, samo im je potrebna volja i upornost. No, zanimljivo je da se na tečajeve nordijskog hodanja uglavnom javljaju samo žene. U dvije godine koliko vodim ove besplatne tečajeve nisam sve ukupno imala pet muškaraca na tečajevima. Žene su zainteresiranije”, objasnila je Snježana Grdanovski.

Na prvom satu tečaja ne radi se sa štapovima već ih polaznici drže u ruci vodoravno kao na vagi dok hodaju i onda uče koordinirati pokrete da kad istupaju s lijevom nogom idu naprijed s desnom rukom i obrnuto. “To je najvažnije da savladaju jer bez toga nema napretka. Kod nas se to odvija prilično ubrzano zbog manjka sati, ali to treba tesati kao i tehniku u bilo kojem drugom sportu”, rekla je Snježana Grdanovski i dodala kako je bitno da polaznici imaju posebne štapove namijenjene nordijskom hodanju, a ne za planinarenje.

Pomalo je ljuti kad polaznici tečaja koji su, tvrdi, često umirovljenice razgovaraju tijekom treninga. Tada im pokuša objasniti da kad razgovaraju ne mogu biti fokusirane na ono što treba raditi. “Jasno mi je da one dolaze na tečaj i radi druženja. No ne želim da im taj sat propadne i da propuste naučiti ono zbog čega su došle. Veseli me kad mi na kraju sata kažu da ih bole ramena. Onda znam da sam ostvarila cilj”, ispričala je Snježana Grdanovski.

Istaknula je da svi koji završe tečaj i uspješno savladaju nordijsko hodanje mogu nakon toga se samostalno rekreirati i pri tome se ne zamarati s brojem koraka i pređenim kilometrima. “Nema veze ako danas možeš samo pola sata hodati. Mene su naučili stari atletičari kad su me podučavali trčanju da je samo kontinuitet važan. Ako imate kontinuitet, onda nema sportskih ozljeda. To znam na svojoj koži, jer nikad nisam imala sportsku ozljedu. Nisam bila u mladosti atletičarka, igrala sam košarku u Lokomotivi na Tuškancu, ali sam u 21. godini počela se rekreativno baviti trčanjem zahvaljujući tome što sam došla raditi u Ljubljansku banku i što sam u kadrovskoj službi imala za kolegicu Olgu Šinkovec Luncer, koja je bila atletičarka. Kako smo se sprijateljile tako sam i počela trčati, a od 1978. godine počela sam trčati polumaratone, mnogi su se u to vrijeme čudili tome. Mnoge tajne trčanja naučila sam i od Joška Murata koji je bio naš uspješni trkač na srednje pruge”, ispričala je Snježana Grdanovski.

Što se opreme za polaznike tiče, tvrdi, kako su najbitnije dobre tenisice za hodanje. Potrebni su i nordijski štapovi, a cijena ima varira ovisno o količini karbona u sastavu. Što ga je više, to su štapovi lakši i skuplji. “Dobri su i prosječni štapovi za koje je potrebno izdvojiti oko 300 kuna. Svakako ne bi trebali koristiti planinarske štapove jer su oni puno teži”, objasnila je Snježana Grdanovski.

Dodala je i kako se polaznici nakon tečaja osjećaju bolje i zadovoljniji su. Kaže kako mnogi od njih nastave hodati samostalno i nakon tečaja, ali i da mnogima nedostaju grupe pa im nije lako odlučiti sami krenuti hodati. “U svakom slučaju svi koji će se rekreirati kroz nordijsko hodanje sigurno će imati manje zdravstvenih problema”, zaključila je Snježana Grdanovski koja će osim u Društven centru u Prečkom uskoro početi voditi i besplatne tečajeve za osobe treće dobi u organizaciji Matice umirovljenika Trešnjevka.