Hoće li ove godine doći do rasta kamata, pod utjecajem inozemnih kretanja? Pitanje je to kojim se bave brojni domaći, ali i svjetski analitičari i ekonomisti, budući da Europska centralna banka (ECB) već dulje vrijeme kamatne stope drži na povijesno niskim razinama. Koliko je takvo stanje održivo, hoće li se ECB morati prilagođavati poreznoj politici SAD-a, gdje kamatne stope rastu te u konačnici, kako će se moguće intervencije ECB-a odraziti na gospodarstvo i život u Hrvatskoj, na Sveučilištu VERN’ su analizirali dr. Tihomir Domazet, predsjednik Instituta za financije i razvoj Zagreb, doc. dr. Dubravko Radošević, akademski voditelj Jean Monnet Modula na VERN’u i financijski analitičar doc. dr. Neven Vidaković.

U diskusiji na okruglom stolu ‘Hoće li ove godine doći do rasta kamata?’, koji je održan u okviru Jean Monnet Modula koji se izvodi na VERN’ovim diplomskim studijima, sudionici su istaknuli kako su “kamatne stope više godina bile na povijesno niskim razinama, zbog ekspanzivnih monetarnih politika centralnih banaka. No, napominju, ovo razdoblje polako se približava svojem kraju”.

“Kamatne stope će sigurno narasti, no pitanje je samo kada i koliko. Naime, Europska centralna banka kasni za američkom centralnom bankom s povećanjem kamatne stope i s normalizacijom monetarne politike i veličine bilance, i tu leži opasnost. Osim toga, nagli rast inflacije može potaknuti puno brže dizanje kamatne stope od očekivanja, a takvo dizanje će sigurno poskupjeti i državni dug. Iako scenarij možda nije najoptimističniji, na njega se moraju pripremiti i državne financije i centralna banka“, upozorio je dr. Vidaković.

Dubravko Radošević je istaknuo da “Europska centralna banka ove godine planira zadržati ključne kamatne stope na postojećim niskim razinama, ali će smanjivati obujam monetarnih intervencija na tržištima kapitala. Mario Draghi, predsjednik ECB-a je najavio da pod trenutnim uvjetima, ove godine neće doći do rasta kamatnih stopa, a možda ni u prvoj polovici iduće, osim ako se ne dogode neke izvanredne okolnosti“.

“Među novim članicama Europske unije, Hrvatska jedina članica koja je 2017. imala 3.8 posto niži BDP, nego 2008. godine. Daljnja financijska kretanja i kretanja kamata ovisit će o tri glavna područja: trgovinskom ratu između SAD-a i Kine i njegovom utjecaju na ostatak svijeta, reakciji ECB-a i političkoj krizi u Italiji te utjecaju tih ishoda na male otvorene ekonomije“, istaknuo je Tihomir Domazet te upozorio kako polazište problema treba tražiti u golemoj likvidnosti, odnosno “napumpanim bilancama središnjih banaka”.