Povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) u Uljaniku te bivši potpredsjednik Nadzornog obora Uljanik Grupe Đino Šverko rekao je u petak nakon sastanka s predsjednicom tog odbora kako je nužno sudskom odlukom Trgovačkog suda nadomjestiti prazno mjesto u tom odboru nakon njegova odlaska.

“Trebala bi biti donesena odluka na Trgovačkom sudu i nadomjestiti prazno mjesto jer društvo ne može funkcionirati bez Nadzornog odbora. To je svima jasno”, rekao je Šverko nakon sastanka sindikata koji djeluju unutar Uljanik Grupe i predstavnika Stožera za obranu Uljanika s predsjednicom Nadzornog odbora.

Podsjetio je kako su ljudi i sami radnici osmodnevnim prosvjedom i štrajkom prije nepunih mjesec dana pokazali koliko im je stalo do pulskog škvera i da žele sačuvati Uljanik, a na pitanje hoće li za tri tjedna biti isplaćena plaća za rujan odgovorio je kako se, koliko je on upoznat, “traže rješenja i modaliteti”.

“Vlada tvrdi kako ima sredstva za isplatu tri plaće za radnike Uljanika, ali je to zapravo nagovještaj stečaja. Radnici traže da se pronađe rješenje sa strateškim partnerom ili neka nađu novog strateškog partnera”, istaknuo je Šverko i dodao kako nije upoznat s primjedbama Europske komisije na plan Uprave za restrukturiranje koje je danas objavilo Jutarnji list.

“Nisam više član Nadzornog odbora i samim time nisam upoznat s detaljima. Plan treba u svakom slučaju čim prije revidirati kako bismo u konačnici dobili zeleno svjetlo i pozitivan odgovor. Već kasnimo tri mjeseca”, poručio je. Šverko je rekao da je od početka godine Uljanik Grupu napustilo više od 500 radnika. “Radi se o kvalitetnim kadrovima koji idu raditi u Njemačku. Idu u neizvjesnost, ali očito veće neizvjesnosti nego što je kod nas valjda nema nigdje u Europi”, zaključio je Đino Šverko.

U tekstu o primjedbama Europske komisije na plan Uprave Uljanika za restrukturiranje koje je danas objavio “Jutranji list” među ostalim se navodi kako je Uljanik Brodogradilište već 2014. ispunilo jedan od dva preduvjeta da ga se proglasi tvrtkom u poteškoćama, a to su omjer duga i imovine iznad 7,5 i omjer operativne dobiti (EBITDA) i kamata na dug ispod jedan. Drugi preduvjet jest taj da se takav negativan rezultat pojavi u dvije godine uzastopce, a to se dogodilo opet 2015. i svih sljedećih godina do danas. Uljanik Brodogradnja se već 2016. mogla prijaviti za program restrukturiranja.

Navodi se i da Uljanik Grupu čini 12 poduzeća, od kojih su najveća brodogradilište Uljanik i “3. maj”, a za sve njih poslove i brodove ugovara Uljanik d.d. kao krovno društvo. Među ostalim, u nastavku komentara Europske komisije, kako prenosi “Jutarnji list”, također se traže precizne informacije o stanju i broju brodova u Knjizi narudžbi “3. maja” i mogući utjecaj “3. maja” na restrukturiranje brodogradilišta Uljanika. Traži se, među ostalim, i detaljnija objašnjenja uloge Uljanika d.d. u odnosu na dva brodogradilišta i njegovu ulogu nakon restrukturiranja, zatim objašnjenja kako će točno novčani tijek između brodogradilišta Uljanika i “3. maja” biti podijeljen te kako će hrvatska Vlada osigurati da pomoć dana brodogradilištu Uljaniku ne odlazi u “3. maj” (koji idućih deset godina od države ne smije dobiti ni kune).

“Jutarnji list” prenosi i da se u posebnom poglavlju primjedaba Europske komisije pod nazivom “Knjiga narudžbi” traže detaljni podatci o cijeni ugovorenih brodova, fazi njihove izgrađenosti, isplaćenim avansima, državnim jamstvima, ugovorenim rokovima isporuke, kašnjenjima, penalima i mogućim otkazivanjima ugovora te informacije o prijavljenome novom ugovoru za gradnju broda vrijednom 670 milijuna kuna, što je, ističe autor teksta, nova informacija za nas u Hrvatskoj. Europska komisija također pita kako će brodogradilište Uljanik ubuduće isporučivati predviđena tri broda na godinu kad je od 2010. ugovarao dva broda na godinu za koje je isporuka kasnila i još ima osam neizgrađenih brodova.