Svemir sve više postaje teren za nadmetanje, u kojem se glavni akteri – Kina, Indija, Rusija, SAD i EU – natječu za pristup i mjesto za postavljanje svojih satelita, što ga gotovo svaki mjesec čini sve napučenijim. Sateliti su postali neophodni u suvremenom životu, jer pružaju ključne usluge kao što su internetske veze, sigurne komunikacijske mreže za vojsku, fotografije Zemlje, a uskoro će se koristiti i za praćenje tvorničkih emisija ugljika.

Međutim, svemir se istovremeno sve više zatrpava tehnološkim smećem. Stoga je u ponedjeljak Europska svemirska agencija (ESA) predložila Povelju o nultoj stopi svemirskog otpada na sastanku ministara EU za svemirska pitanja. Razlog je sve veća zabrinutost zbog gužve u Zemljinoj orbiti.

“Povelja o otpadu (Zero Debris Charter) pripremit će se i dati na potpis ministrima nadležnim za svemir, a koji se sastaju u Sevilli”, rekao je direktor ESA-e Josef Aschbacher novinarima uoči sastanka. Inicijativu za povelju predstavio je Aschbacher još u lipnju tijekom Pariškog zračnog sajma Le Bourget. Pritom je pozvao države i svemirsku industriju da je podrže.

Odobravanje same povelje poručuje “predanost deorbitaciji svemirskih objekata nakon isteka upotrebe, kako bi se svemir ostavio čistim”, rekao je Aschbacher. Konkretno, ona predviđa da se već pri lansiranju satelita akteri obvežu da će kontrolirano povući iz orbite oko Zemlje opremu kojoj je istekao rok trajanja, i to počevši od 2030. godine.

Iako je UN još 2010. objavio smjernice za zbrinjavanje svemirskog otpada, zasad još ne postoji nikakav međunarodni obvezujući sporazum o tom pitanju. Stoga je ova ideja, koju predvode Europljani, prvi takav prijedlog.

Svemir je već sad pun smeća: kako ukloniti dotrajale satelite?

Svemirske agencije prate pojedine komade svemirskog otpada, a prema podacima ESA trenutno ih ima više od 35.000.

Ujedinjeni narodi upozoravaju da bi pretrpanost orbite smećem mogla dovesti do gubitka satelita na koje se oslanjamo. Taj se scenarij opisuje kao “prijelomna točka” u studiji objavljenoj prošlog mjeseca.

Do prijelomne točke dolazi kad sistemi potrebni za normalno funkcioniranje društva više ne mogu ispunjavati svoju ulogu, što dovodi do potencijalne katastrofe.

Na popisu “prijelomnih točaka” su i nepodnošljivo zagrijavanje planeta, topljenje glečera i slično.

Aschbacher kaže da je stoga “potrebno proaktivno bavljenje pitanjem svemirskog otpada, jer ako se ne možemo više mogli osloniti na satelite, doći će do velikih problema”, piše Euractiv.

No, pitanje je kako ukloniti satelite iz svemira nakon što dosegnu kraj svog životnog vijeka.

Buduće tehnologije moraju uzeti u obzir načine za uklanjanje satelita nakon što možda više nemaju dovoljno goriva za kretanje, što onda može dovesti do opasnog letećeg otpada koji je prijetnja za postojeće satelite.

Aschbacher se zato zalaže da Europska komisija predloži zakonska rješenja kako bi se potaknula industrija na istraživanje i razvoj tehnologija za sigurno uklanjanje predmeta iz orbite.

Uskoro stiže Europski zakon o svemiru

Europska komisija najavila je da će predložiti Europski zakon o svemiru (ESL), koji bi trebao utvrditi pravila za upravljanja svemirskim prometom (STM) za siguran pristup svemiru, kao i povratak iz njega. U programu rada objavljenom prošlog mjeseca, nacrt tog zakona trebao bi biti predstavljen sljedeće godine.

Aschbacher, koji je uključen u izradu tih prijedloga, izrazio je nadu kako će što više aktera potpisati povelju u narednim mjesecima, iako nema krajnjeg roka za potpis od strane država ili industrija.

“Europa može biti predvodnica u tome,” dodaje Aschbacher.

Neke velike kompanije iz avionske industrije u lipnju su iskazale interes za razvoj tehnologija potrebnih za deorbitiranje svemirskih objekata, kao što su francuski Thales Alenia Space, njemački OHB i francuski Airbus Defence and Space.

Europa će razviti komercijalnu svemirsku kapsulu

Robotska kapsula za nošenje tereta do i od Međunarodne svemirske postaje razvijat će se u sklopu natječaja Europske svemirske agencije, javlja BBC.

Predviđa se da će vozilo krenuti na svoje prvo putovanje 2028.

Inicijativa označava veliki pomak u načinu na koji ESA tradicionalno vodi svoje projekte.

Pobjednik natjecanja dobit će određena sredstva i tehničku podršku od agencije, ali mora upravljati kapsulom na komercijalnoj osnovi.
Morat će djelomično financirati razvoj i zatim “prodati” “uslugu” ponovne opskrbe Esi, koja će postati “sidro kupca”.

Ako pothvat bude uspješan, od tvrtke koja stoji iza nove kapsule moglo bi se tražiti da je unaprijedi kako bi također mogla nositi Esa astronaute u orbitu, opet na temelju komercijalno ugovorene usluge.

“Zamislit ćemo kapsulu na način da ne bude slijepa ulica, što znači da je otvorena i da se u budućnosti može razviti u vozilo za posadu, ako zemlje članice tako odluče”, rekao je glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher.

“Naposljetku, mogao bi se razviti i do drugih odredišta, možda do Mjeseca”, rekao je novinarima.

Unutar agencije oblikovao se tim s početnim proračunom od 75 milijuna eura (65 milijuna funti) kako bi se natjecanje pokrenulo, dodao je glavni ravnatelj.

Ideju su s entuzijazmom podržale države članice ESA-e na summitu u Sevilli, u Španjolskoj, u ponedjeljak.