Dvije podvodne eksplozije “vjerojatno izazvane detonacijama” zabilježene su u blizini mjesta istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 i dogodile su se nedugo prije uočavanja istjecanja, objavio je u utorak Švedski seizmografski institut.

Prva “velika emisija energije” magnitude 1,9 zabilježena je noću s nedjelje na ponedjeljak u 02.03 po mjesnom vremenu jugoistočno od danskog otoka Bornholma, a druga magnitude 2,3 u 19.04 u ponedjeljak navečer na sjeveroistoku otoka, rekao je za agenciju AFP Peter Schmidt iz Švedske nacionalne seizmografske mreže.

“Tumačimo da su eksplozije najvjerojatnije izazvane nekim oblikom detonacije”, rekao je.

Neovisni norveški seizmografski institut (Norsar) potvrdio je “manju eksploziju” u ponedjeljak rano ujutro te drugu, “snažniju”, u ponedjeljak navečer.

Vjeruje da su bile namjerne.

“To je velika eksplozija. Teško se oteti dojmu da je to učinio netko tko je znao što radi”, rekla je za AFP ravnateljica Norsara Anne Strømmen Lycke.

“S oslobađanjem tako velike energije, ne može biti drugo nego eksplozija koja je to izazvala”, rekao je Schmidt.

Udari su bili “tako iznenadni”, kaže seizmolog sa švedskog sveučilišta u Uppsali.

Tri velika istjecanja identificirana u ponedjeljak u vodama danskog otoka Bornholm vidljiva su na površini u pjenušanju mora u promjeru od 200 metara do 1 km.

Neobjašnjiva istjecanja rezultat su “planiranog terorističkog napada” koji je izvela Moskva, ustvrdila je Ukrajina u vrijeme kada se bilježi sve više akcija sabotaže.

Kremlj je u utorak objavio da ne odbacuje mogućnost da je šteta na plinovodima Sjeverni tok u Baltičkom moru nastala sabotažom te je izrazio “krajnju zabrinutost”.

Europska komisija rekla je ranije u utorak da je preuranjeno nagađati o uzroku curenja plina u dva plinovoda namijenjenih isporuci plina iz Rusije u Europu.

Švedska policija objavila je u utorak da je počela prvu istragu o mogućem činu sabotaže zbog istjecanja iz plinovoda Sjeverni tok 1 u Baltičko more.

Istjecanje je konstatirano na ruskom plinovodu Sjeverni tok 1 u švedskim i danskim vodama, nedugo nakon što je otkriveno curenje na plinovodu Sjeverni tok 2.

Sjevernim tokom 1 doprema se plin iz Rusije prema Europi, a Sjeverni tok 2 trebao je dopremati ruski plin također kroz Baltičko more do Njemačke i dovršen je krajem prošle godine. SAD mu se protivio, tvrdeći da će pojačati ovisnost Europe o ruskom plinu. Kritizirala ga je i Ukrajina, žaleći se da će izgubiti prihod od tranzita ruskog plina.

Njemačka ga je zbog ruske invazije na Ukrajinu stavila na led. U trenutku kada ga je njemački kancelar Olaf Scholz blokirao zbog ruske invazije na Ukrajinu, u plinovodu je isporuku čekalo 300 milijuna prostornih metara plina, navodi Reuters.

Baltički plinovod, novi podmorski plinovod koji isporučuje norveški plin u Poljsku s godišnjim kapacitetom od 10 milijardi kubičnih metara dnevno, svečano je otvoren u utorak.