Švedska je u četvrtak predložila da UN-ovi inspektori u Siriji istraže navodnu uporabu kemijskog oružja u Dumi zbog čega rastu neizvjesnosti hoće li slijediti vojna odmazda zbog koje je Rusija povukla svoje brodovlje, Zapad izražava potporu Washingtonu, a Turska je zabrinuta rastom napetosti među svjetskim silama.

SAD i njegovi saveznici razmatraju hoće li napasti Siriju zbog navodnog kemijskog napada u pobunjeničkoj Dumi pored Damaska u subotu, 7. travnja, za koji su liječničke organizacije rekle da je usmrtio najmanje 40 osoba, među kojima djecu.

Švedska je predložila rezoluciju Vijeću sigurnosti UN-a kojom traži da glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pošalje tim za razoružanje koje će u Siriji “jednom za svagda  ispitati navodnu uporabu kemijskog oružja”.

Zadnja se u četvrtak oglasila Italija objavom da neće sudjelovati u mogućem vojnom napadu na sirijsku vladu, dok su Francuska i Velika Britanija tomu sklonije.

“Italija neće sudjelovati u vojnim akcijama u Siriji”, rekao je trenutačni obnašatelj dužnosti premijer Paolo Gentiloni, ali je spremna pružiti logističku potporu.

Ruski brodovi napustili su u četvrtak pomorsku bazu Tartus u Siriji, javlja Reuters pozivajući se na rusku agenciju Interfax.

Vladimir Šamanov, predsjednik odbora za obranu u donjem domu ruskog parlamenta, rekao je da se brodovi povlače iz te sredozemne luke zbog vlastite sigurnosti.

“To je redovita praksa”, kada postoji prijetnje napadima, citira Šamanova Interfax.

Zapad

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak su u telefonskom razgovoru o Siriji izrazili žaljenje zbog “blokade” u Vijeću sigurnosti (VS) UN-a nakon navodnog kemijskog napada, objavila je Elizejska palača.

“Izrazili su zabrinutost blokadom u Vijeću sigurnosti UN-a, čije se rezolucije ne poštuju”, objavilo je francusko predsjedništvo očito ciljajući Rusiju.

Rusija, jedna od pet stalnih članica VS-a, u utorak je uložila veto na prijedlog američke rezolucije da se osnuje neovisno istražno povjerenstvo za kemijsko oružje u Siriji.

Macron je u četvrtak izjavio da će na vrijeme i u dogovoru sa SAD-om odlučiti o sudjelovanju u mogućim napadima odmazde, no kancelarka Merkel to je isključila.

Merkel je, međutim, dala potporu akciji poručivši da treba “učiniti sve” kako bi se jasno dalo do znanja da je upotreba kemijskog oružja neprihvatljiva.

Britanska premijera Theresa May sazvala je sastanak svoje vlade na kojem će odlučivati o pridruživanju Londona vojnoj reakciji na kemijski napad u Siriji.

Dan nakon što je napisao da slijedi američka vojna akcija u Siriji i kritizirao Moskvu jer podržava režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada,  Trump je u četvrtak je relativizirao vlastito jučerašnje upozorenje napisavši na Twitteru da bi napad “mogao biti vrlo uskoro ili ne tako skoro uopće”.

Sam Asad je ocijenio da bi bilo kakva potencijalna akcija Zapada dodatno destabilizirala regiju , te zaprijetila “međunarodnom miru i sigurnosti”.

Turska

Turska, koja je važan igrač u regiji, no razapeta je između Zapada s kojim je saveznica u NATO-u i Rusije, te Irana s kojima teži imati dobre odnose, zabrinuta je najnovijim događajima, prema riječima turskog predsjednika.

“Krajnje smo zabrinuti činjenicom da se neke zemlje oslanjaju na svoju vojnu silu kako bi transformirale Siriju u teren na kojem će odmjeravati snage”, rekao je Erdogan.

Nakon tog govora koji je prenosila televizija Erodgan je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Razmijenili su stajališta o najnovijim događajima” i Erdogan je rekao da će s Putinom razgovarati o “načinima kako zaustaviti te kemijske pokolje”.

U srijedu navečer Erdogan je razgovarao s Trumpom o Siriji.

U srijedu je turski premijer pozvao Moskvu i Washington da prekinu “svađe tipa uličnih nasilnika” slikovito kazavši da se hvale tko od njih ima bolje projektile.