Demokratskoj stranci bliži se vrijeme odluke, s obzirom na to da kandidati za predsjedničku utrku moraju objaviti svoju kandidaturu do kraja ljeta. Svi sada čekaju da se potpredsjednik Joe Biden izjasni o svojoj poziciji jer će to imati velikog utjecaja na izbornu kampanju.

Sedamnaest republikanaca bori se za nominaciju svoje stranke i to im donosi veliku pozornost medija, u čemu prednjači Donald Trump. U međuvremenu, samo Hilary Clinton i nekolicina manje poznatih dužnosnika počinju kampanju među demokratima.

Čini se da demokratsko vodstvo u svom djelovanju polazi od pretpostavke da je bolje imati jednog istaknutog kandidata oko kojeg se stranka može okupiti, nego ljutu borbu za nominaciju koja na vidjelo iznosi grijehe prošlosti i stvara negativan publicitet. Pokušavaju izbjeći neugodne rasprave kakve vode republikanci. Međutim, ta strategija pretpostavlja da vodeći kandidat ima jake šanse za pobjedu u utrci, koja Clintonici nekako sve više izmiče.

PREDSJEDNIK OBAMA navodno ne želi da se Biden kandidira jer se boji da će bilo kakvo natjecanje s Clinton naštetiti i njoj i njemu. Također, u Bijeloj kući su zabrinuti da Bidenova izravnost i povremena javna upotreba psovki nanose štetu demokratima i njihovim šansama na izborima u studenom 2016.

Obama puno ulaže u Clintoničinu kandidaturu i smatra da ona ima najviše kvalifikacija za njegova nasljednika. Recimo, nekoliko najviših suradnika napustilo je Obaminu administraciju radi angažmana za Clinton, uključujući bivšeg predsjedničkog savjetnika Johna Podesta. Jim Messina, bivši zamjenik šefa osoblja Bijele kuće i menadžer Obamine kampanje, također je vodio Clintoničinu inicijalnu kampanju i prikupljanje sredstava.

Na Clinton se gleda kao na vjerojatnijeg kandidata koji će nastaviti tamo gdje je Obama stao, i to na područjima kao što su zdravstvo, imigracija i rasni odnosi, da ne zaboravimo i vanjsku politiku. Ona je odbacila sva prijašnja razlaženja s Obamom oko iranskog nuklearnog sporazuma i normalizacije odnosa s Kubom i sada dosljedno podržava Bijelu kuću.

ALI CLINTON JE SUOČENA s nekim ozbiljnim problemima koji se tiču njezine vjerodostojnosti, posebno zbog svog ‘opuštenog’ odnosa prema sigurnosti na internetu. Proširuju se istrage oko njezine upotrebe privatnog servera za slanje povjerljivih vladinih materijala. Nedavno otkriće preko 300 mailova na njezinu osobnom serveru i tisuća mailova od bivšeg suradnika Phillipea Reinesa, koji su bili uskraćeni na zahtjev prema članku o slobodi informacija, ozbiljno potkopavaju njezine tvrdnje o nevinosti.

Demokratski establišment sve je nervozniji i boji se da će te istrage ugroziti sliku koju je o sebi stvorila među prosječnim demokratskim i brojnim stranački neopredijeljenim biračima. Proteklih tjedana, prema anketama, konstantno joj opada popularnost. Vrijedi podsjetiti i da se tijekom njezina mandata državne tajnice pojavio Wikileaks skandal s objavljivanjem diplomatskih depeša, koji je izvrgao ruglu sigurnosni informatički sustav State Departmenta. Tijekom izbora republikanci će rado koristiti svaku priliku da napadnu Clintoničinu kompetenciju, kredibilitet i pouzdanost.

• Bidenov grub stil u raspravama i njegov INSTINKT DA UDARA tamo gdje najviše boli, dobro će mu doći s Donaldom Trumpom, najeksponiranijim republikanskim kandidatom

Ako Clinton nastavi gubiti snagu, demokratske vođe mogle bi se ipak odlučiti za Bidena kao najvjerodostojniju alternativu, ako uzmemo u obzir da ostali demokratski kandidati djeluju slabije i nisu dovoljno poznati javnosti. Ali također moraju razmotriti sve ‘za’ i ‘protiv’ Bidenove nominacije.

BIDENU U PRILOG IDE što ima široko iskustvo i u domaćoj i vanjskoj politici i sve više ga doživljavaju kao državnika, a ne samo bivšeg senatora. Na domaćem frontu, služio je kao predsjedatelj Odbora za pravosuđe američkog Senata, zalagao se za donošenje zakona o kriminalu, oružanom i obiteljskom nasilju i uvaženi je borac za prava običnih Amerikanaca.

U vanjskoj politici Biden se ponekad u stavovima razilazi s Obamom, i to u vitalnim sigurnosnim pitanjima, uključujući borbeniji stav prema Putinovoj Rusiji i naoružavanju ukrajinske vlade. Bidena visoko cijene diljem Europe, uključujući Balkan, jer podupire bliske odnose EU-a i NATO-a, dok se Obami često pripisuje nezainteresiranost za Stari kontinent.

Ono što Bidenu ne ide u prilog jesu njegove godine. Kao 72-godišnjak, bio bi najstariji izabrani predsjednik ako bi 2016. osvojio Ured. Iako je popularan među starijim glasačima, novi birači mogli bi ipak tražiti mlađeg zastupnika i slabo će se sjećati njegovih postignuća. Prema nedavnoj Galupovoj anketi, Biden profitira od šestogodišnje popularnosti među glasačima, podupire ga troje od četvero demokrata, ali uglavnom je riječ o starijoj populaciji.

Drugi potencijalni nedostatak je Bidenova dobro poznata sklonost eksplicitnim izjavama tijekom javnih govora ili političkih debata da bi istaknuo svoje argumente ili dao oduška svojoj strasti. Mediji skaču na takve izjave iako one demonstriraju da on uistinu jest obična Amerika, a ne uvježbani govornik.

BIDENOV GRUB STIL u raspravama i njegov instinkt da udara tamo gdje najviše boli, dobro će mu doći s Donaldom Trumpom, medijski najeksponiranijim republikanskim kandidatom. Nema sumnje da će Biden biti teži diskutant od Clinton i neće se bojati reći što misli radije nego ponašati se diplomatski. Paradoksalno, njegov drzak stil bliži je Trumpovu i javnost bi to mogla pozdraviti.

Bidenova predsjednička kandidatura stavila bi Obamu u neugodan položaj. Bilo bi mu teško podupirati Clinton protiv svog potpredsjednika – i obrnuto. U tom slučaju, mogao bi se držati po strani do kraja prvih nominacija. Također, Obama se suočava s rizikom da ispadne krivac za gubitak Bijele kuće ako uvjeri Bidena da se ne kandidira, a Clintoničini skandali otvore vrata republikancima.