Sve je više mjesta u Hrvatskoj u kojima se odvojeno prikuplja otpad. Pokazuju to i podaci koje je u Izvještaju o komunalnom otpadu za 2021. objavilo Ministarstvo gospodarstva. Sad odvojeno prikupljanje otpada provodi 519 jedinica lokalne samouprave.

U 2021. godini nastalo je 1.766.560 tona komunalnog otpada, čime se ukupna količina vratila na vrijednost iz 2018. godine. U odnosu na prethodnu 2020. godinu to je povećanje od 4 posto, navodi se u Izvještaju Ministarstva. Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, ona iznosi 454 kilograma, što je najveća vrijednost u promatranom razdoblju od 1995. do 2021. godine, stoji u Izvještaju.

Uvođenje prakse odvojenog prikupljanja otpada najviše je prašine, očekivano, podiglo u glavnom gradu. Iako se u Zagrebu otpad razvrstava već nekoliko godina, inzistiranje (nove) gradske vlasti na uvođenju redu i pojačanom nadzoru izazvalo je glasne reakcije, koje još uvijek ne prestaju.

Ono što su građani mogli primijetiti i sami, bez da iščitavaju podatke iz tablica nadležnih tijela, jest da se višestruko povećao udio plastičnog i metalnog otpada. Prepune žute vrećice su na svakom koraku, priču donosi N1.

Najveći porast odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je za otpad od metala. Također se bilježe nešto značajniji porast količina odvojenog sakupljanja i za otpadno staklo, otpadni papir i karton te otpad od plastike, stoji u izvještaju Ministarstva.

Da je plastika jedan od najvećih ekoloških problema našeg doba, jasno je svima. Proizvodi od plastike su posvuda, a svijet, osobito zemlje u razvoju, još uvijek ne nalazi način da se s njima nosi. Plastični otpad preplavljuje svijet, toliko ga je da su i Ujedinjeni narodi reagirali na ovaj problem.

Kako se s plastikom nosi glavni grad Hrvatske?

Iz Zagrebačkog holdinga kažu kako mjesečno prikupe oko 1.100 tona ambalažne plastike. Velika većina toga prikupi se u žutim vrećicama. Tek oko sedam tona otpadne plastične ambalaže prikupi se u reciklažnim dvorištima i mobilnim reciklažnim dvorištima.

Čistoća nema podatke o tome koliki udio prikupljenog otpada je pogodan za reciklažu, ali kažu, da se, teoretski, sva plastična ambalaža može reciklirati.

“Prema ugovoru sakupljena plastična ambalaža se predaje ovlaštenoj tvrtki koja je dužna gospodariti s otpadom u skladu sa zakonom”, kažu iz Holdinga.

Što se događa s plastikom koju prikupe?

“Jedan dio plastike koji nastaje u proizvodnim procesima Čistoće, npr. stare posude za otpad izrađene od polietilena visoke gustoće prodajemo najboljem ponuditelju”, kažu iz Holdinga.

Prikupljenu plastiku, kažu, prodaju tvrtki Stražaplastika d.o.o. (odnosno tvrtki DW Reusables Hum d.d. koja je u međuvremenu kupila tvrtku Stražaplastika d.o.o.) po cijeni od 2.000 kuna po toni.

Dio plastike koji je pogodan za reciklažu se i reciklira, ali ni to ne radi Čistoća, nego, kako kažu iz Holdinga, ovlaštene tvrtke.

“Niti Čistoća, niti bilo koja druga podružnica ili gradska tvrtka ne obavljaju djelatnost reciklaže otpadne plastike nego se ona predaje ovlaštenoj tvrtki koja je dužna gospodariti s otpadom u skladu sa zakonom”, kažu.