Zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Sandra Švaljek u subotu je ocijenila da Grad Zagreb nema ideju kako gospodariti otpadom i kako je dugo imao politiku “zabijanja glave u pijesak”, a sada se to pokazalo kao gorući problem u Zagrebu.

Podsjetila je na situaciju sa spremnicima za miješani komunalni otpad i biootpad na javnim površinama, kada je na dnevni red prošle skupštinske sjednice  gradonačelnik Milan Bandić stavio izmjenu odluke o komunalnom redu prema kojoj su spremnici na javnim površinama trebali biti stavljeni u kaveze, a koju gradski zastupnici nisu prihvatili.

“Ovaj primjer samo ilustrira kako se pitanju gospodarenja otpadom u Zagrebu pristupa na nesustavan način, kako se pod pritiskom rokova, vremena ‘stvari lome preko koljena’, a kada se tako radi rješenja sigurno ne mogu biti odgovarajuća”, ustvrdila je Švaljek na konferenciji za novinare.

“Sama riječ kavezi ne asocira ni na što dobro, a osim toga mi kao zastupnici u Skupštini nismo dobili informaciju ni o tome kako bi ti kavezi trebali izgledati, niti koliko bi koštali, gdje bi se postavljali. I ovdje se pokazalo da Grad ima samo maglovitu ideju o tome kako staviti tri kante za smeće ispred zgrada, kako ih postaviti, gdje naći mjesto i kako ih zaštiti od upotrebe od strane nekakvih trećih osoba, neovlaštenih”, rekla je Švaljek.

Kaže kako ta izmjena odluke o komunalnom redu nije mogla biti na taj način prihvaćena, pa su odlučili za sljedeću sjednicu Gradske skupštine koja će se održati u četvrtak, 22. ožujka, podnijeti prijedlog zaključka da se izradi jedna kvalitetna usporedna analiza mogućnosti da se ti spremnici stave na javne površine. Ustvrdila je da na skupštinskim odborima taj njihov prijedlog prolazi izuzetno dobro i za njega su se već sada izjasnili svi zastupnici osim zastupnika Liste Milana Bandića.

Taj prijedlog je na skupštinsku sjednicu uputio Klub gradskih zastupnika Nezavisne liste Sandre Švaljek i HSLS-a, Klub gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez, Klub zastupnika lijevog bloka i Klub gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a.

Švaljek podsjeća da  danas gradovi koriste razna rješenja, da imaju ili ukopane ili poluukopane spremnike u središtu grada. Primjerice, Ljubljana je to lijepo riješila.

Postoje i neke druge mogućnosti – stavljanja zaštićenih spremnika, a u krajnjoj liniji i spremnika sa lokotom, sa ključevima. Postoji niz rješenja i sva ta rješenja treba ispitati, rekla je Švaljek.

Osim toga, dodala je, treba točno znati koliko tih kanti za smeće, odnosno zaštićenih kanti za smeće, treba u Zagrebu, koliko u kojem dijelu grada.  Smatra da  rješenje ne treba biti jednako za centar grada gdje su ulice uske i nepristupačni su spremnici, kao i u nekim rubnim dijelovima grada.

Treba uvažiti različitosti u lokacijama i po kriteriju funkcionalnosti, estetske prihvatljivosti, istaknula je. Sigurno je, kaže, da u Donjeg gradu ne želimo vidjeti kaveze, jer uz Zagrepčane to bi gledali i brojni turisti i posjetitelji.

Poručila je kako sva ta rješenja treba staviti na papir i usporediti, kako bi gradski zastupnici mogli na informiran i kvalitetan način donijeti odluku.

Predsjednik HSLS-ovog Odbora za zaštitu okoliša i prirode Mirko Budiša rekao je da je bitan razlog problema s gospodarenjem otpadom u Zagrebu taj što grad nema Plan gospodarenja otpadom, a ovaj koji je Gradska uprava predložila i koji je u javnoj raspravi je nesustavan i održava nepostojanje jasne vizije u cjelovitom postupanju s otpadom.

Rekao je da se njihove primjedbe na Plan prvenstveno temelje na odabiru lokacija centra za gospodarenje otpadom na Resniku, kompostane na Obreščici u Brezovici i reciklažnog dvorišta i odlagališta građevnog otpada u Podsusedu. Ustvrdio je da sve te građevine daju odgovarajući utjecaj na okoliš i uvijek je pravilo struke da se treba vrednovati više lokacija na temelju niza kriterija te odabrati najprihvatljiviju lokaciju i kao takvu je ugraditi u prostorne planove.

Istaknuo je i kako se u centru predviđa odlagalište otpada, a istovremeno se daje projekcija rada odlagališta Jakuševca do 2030. godine. Naglasio je i kako je gorući problem grada i gospodarenje s muljem iz uređaja za pročiščavanje otpadnih voda za kojeg nema konkretnih rješenja.

Budiša je za namjeravanu gradnju reciklažnog dvorišta i odlagališta građevnog otpada u Podsusedu ustvrdio da se “pod krinkom sanacije klizišta” pokušava instalirati jedno reciklažno dvorište i postrojenje za recikliranje otpada.

Gradski zastupnik HSLS-a Darko Klasić rekao je kako je na dnevnom redu predstojeće skupštinske sjednice i točka o ugovoru s Hrvatskim vodama gdje bi se konačno trebao riješiti problem klizišta na Velikom potoku na Vaupotićevoj, koji je nastao prije 10 godina. Podsjetio je da je Grad proglasio ugrozu, krenuo u sanaciju klizišta koje je sam uzrokovao jer je izdavao građevinske dozvole na nestabilnim padinama, a ljudima kojima su naplaćivali komunalnu naknadu nisu osigurali kanalizacijsku mrežu. Rekao je da je do sada u taj projekt utrošeno preko sto milijuna kuna, pa postoji bojazan da će postati jedan od najvećih financijskih promašaja Grada, uz bolnicu u Blatu.