U prosjeku je svako treće bolovanje u Hrvatskoj prošle godine bilo – neopravdano.

Mnogi to zovu lažnim bolovanjima, ali problem je jer traju neopravdano dugo pa su kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje lani zatvorili 35 posto kontroliranih bolovanja za koje su ocijenili da su ljudi na bolovanju iako za to nema razloga.

U 2021. u HZZO-u su obavili 12.195 kontrola. Pregledali su 49.265 osiguranika, a to je čak 114 posto više nego u 2020. godini.

Realno, malo tko se može pohvaliti tako dobrim zdravljem da baš nikad nije otvorio bolovanje – trošak bolovanja u jednoj godini penje se na tri milijarde kuna.

Bolovanja kraća od 42 dana otvaraju se na račun poslodavca. Ona dulja – na teret HZZO-a. I jednih i drugih prošle je godine bilo više nego godinu prije.

U brojkama – svaki dan zbog bolovanja na teret poslodavca s posla izostane 64.430 zaposlenika, a na teret HZZO-a, dakle zbog duljih bolovanja, 31.744 osobe. Ukupno gotovo 100.000 ljudi.

Gdje se boluje najviše?

Iznad hrvatskog prosjeka su Rijeka, Zagreb, Gospić, Čakovec i Krapina. Najmanje bolovanja otvara se Dubrovniku, Virovitici, Požegi i Vinkovcima te Šibeniku.

Zanimljivo je vidjeti i od čega najviše bolujemo.

U Ministarstvu su za Dnevnik Nove TV odgovorili – od generalnih bolesti, a najčešće zbog bolesti lokomotornog sustava.

Narodski rečeno to je ono – “ukočilo me”.

U ovoj kategoriji su sve bolesti i ozljede. Na takva bolovanja ide 66 posto ljudi. Zbog komplikacija u trudnoći 20 posto, sedam posto su izolacije, a šest posto pratnja i njega člana obitelji, što je poznato svim roditeljima s djecom u vrtićima.

Ministru zdravstva Viliju Berošu poslano je pitanje da pojasni kako riješiti problem neopravdanih bolovanja u zdravstvu koje grca u dugovima.

U pisanom odgovoru piše da planiraju češće i žurne kontrole, a osnažit će, kažu, HZZO kako bi bilo manje manipulacija. Sve je to, ističu, dio zdravstvene reforme, čije rezultate javnost čeka već godinu dana.