Preporuka o 10.000 koraka dnevno, koje bismo, prema japanskom znanstveniku Yshirou Katanou, izumitelju pedometra, trebali napraviti za zdravlje i vitalnost, nije sasvim točna.

Ustvari, ne može se generalno primijeniti. Studija koja je nedavno objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da se svaki korak računa. Ne treba ih nužno napraviti 10.000.

Čak i oni koji najviše sjede mogu spriječiti štetne učinke uključivanjem više koraka u svakodnevicu.

Sjedilački način života povezan je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, raka i dijabetesa te posljedično kraćim životnim vijekom. Rizik od obolijevanja i umiranja od ovih bolesti, za osobe koje puno sjede, smanjuje se s brojem koraka koje naprave u danu.

Što više – to bolje

Što su više koraka napravili, bez obzira na to koliko inače sjedili, ispitanici su imali manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i rane smrti.

“Ovo ni u kom slučaju nije rješenje za ljude koji predugo sjede. Međutim, sadrži važnu javnozdravstvenu poruku da je svako kretanje važno i da ljudi mogu i trebaju pokušati ublažiti zdravstvene posljedice neizbježnog sjedilačkog načina života povećanjem broja koraka dnevno”, rekao je znanstvenik Matthew Ahmadi sa Sveučilišta Sydney u Australiji za portal Science Alert.

Ahmadi i kolege analizirali su podatke 72.174 volontera koji su sedam dana nosili pedometre kako bi se procijenila razina njihove tjelesne aktivnosti, broj koraka koje u danu naprave te vrijeme koje provedu sjedeći. Svi oni nisu bili bolesni u dvije godine prije ispitivanja.

Prosjek vremena provedenog sjedeći iznosio je 10,6 sati svaki dan, tako da se za one koji su proveli više vremena smatralo da imaju ‘visoko vrijeme sjedenja’, dok se za one s manje sati smatralo da imaju ‘nisko vrijeme sjedenja’.

Tim je otkrio da je između 9000 i 10.000 koraka dnevno optimalno za saniranje štete nastale izrazito sjedilačkim načinom života, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti za 21 posto i rizik od smrtnosti za 39 posto.

Bez obzira na vrijeme provedeno sjedeći, znanstvenici su otkrili da se 50 posto dobrobiti za zdravlje javlja već nakon oko 4000 do 4500 koraka dnevno.

“Sve iznad referentnih 2200 koraka dnevno bilo je povezano s nižom smrtnošću i rizikom od kroničnih bolesti, za puno i malo vremena provedenog sjedeći. Između 9 000 i 10.000 koraka dnevno osjetno je smanjilo zdravstvene rizike među ispitanicima koji su izrazito puno sjedili”, stoji u zaključku studije.