Građanima koji su od studenog prošle do lipnja ove godine uzeli stambeni kredit rata kredita u prosjeku se kreće između 41 i 44 posto njihovih dohodaka. Pokazalo je to istraživanje Hrvatske narodne banke o standardima odobravanja kredita.

Kupac stana, ako mu je mjesečna neto plaća oko deset tisuća kuna, u prosjeku za otplatu kredita izdvaja od 4100 do 4400 kuna. Ukupna vrijednost stambenih kredita kreće se oko 67 milijardi kuna te je u godini dana porasla nešto više od deset posto, piše u četvrtak Večernji list.

Cijene nekretnina, prema službenim izvorima, u godinu su dana ‘skočile’ između šest i sedam posto. S takvim tempom poskupljenja, cijena kvadrata stana mogla bi se udvostručiti u deset godina.

“Jednostavno, mi smo zemlja u kojoj ima previše motiva za visoku potražnju za nekretninama. Od poreznog tretmana, turizma, niskih kamatnih stopa do seljenja kapitala ekstrabogatih iz banaka, APN-a, činjenice da nekima doista treba životni prostor, da neki kupuju nekretnine na tvrtke da bi platili manje poreza, prisutnosti stranaca…”, komentirala je Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta Zagreb.

Dodala je da za tako puno motiva tržište ne može ponuditi dovoljno nekretnina kako bi došlo do pada cijena. Jedino rješenje bilo bi adekvatan porezni tretman, no to se, smatra maruška Vizek, neće dogoditi.

Guverner HNB-a Boris Vujčić nedavno je upozorio da cijene stambenih nekretnina rastu snažnije od dohodaka, ali ne i troškova gradnje.

Većina novih stambenih kredita (28 posto glavnice) isplaćena je uz omjere duga i dohotka koji se kreću između 30 i 40 posto. Kod daljnjih 26 posto dužnika taj je omjer između 40 i 50 posto. No, kod čak 23 posto novoisplaćenih stambenih kredita mjesečna je rata veća od polovine mjesečnog dohotka.