Proučavajući rezultate čak 443 studije, znanstvenici s nekoliko sveučilišta u zajedničkoj su, velikoj, studiji došli do saznanja u kojim je godinama čovjek najsretniji. Rezultati njihove studije objavljeni su u časopisu Psychological Bulletin.

U istraživanju o sreći sudjelovali su stručnjaci s raznih sveučilišta, uključujući njemačko sportsko sveučilište u Kölnu, Ruhrsko sveučilište u Bochumu, sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu i sveučilišta u Bernu i Baselu u Švicarskoj.

Proučavali su kako se ljudi osjećaju tijekom života, analizirajući informacije iz 443 studije koje su pratile ispitanike tijekom dujeg vremena. Sveukupno su ove studije obuhvatile 460.902 osobe, što znači da su znanstvenici iz ove studije naraspolaganju imali jako puno podataka.

Profesorica Susanne Bücker, koja je radila na studiji u Bochumu, rekla je da su se u istraživanju usredotočili na tri stvari – koliko su ljudi zadovoljni životom, koliko često doživljavaju pozitivne emocije, a koliko često negativne.

Zadovoljstvo i sreća

Rezultati su otkrili da se zadovoljstvo životom smanjuje između devete i 16. godine, a zatim raste sve do 70. godine. Tada opet krene opadati sve do otprilike 96. godine.

Što se tiče sreće, ona krene opadati u devetoj godini života i opada sve do 94. godine.

Za razliku od sreće i zadovoljstva, osjećaji tuge su nepredvidljiviji pa jako osciliraju između devete i 22.  godine. Nakon tog vremena tuga slabi i tako sve do dobi od 60 godina, što znači da ljudi tijekom svih tih godina doživljavaju više pozitivnih, nego negativnih emocija. Nakon 60. godine, navodno smo češće tužni.

Većina ljudi doživljava pozitivne emocije tijekom većeg dijela života

Istraživanje je pokazalo određene pozitivne trendove tijekom duljeg životnog razdoblja. Blagi pad zadovoljstva životom između devete i 16.  godine mogao bi biti posljedica puberteta. Nakon puberteta, razina zadovoljstva raste.

Kad je riječ o osjećaju sreće, najsretniji smo u djetinjstvu. Kroz život osjećaj sreće slabi, no nadopunjuje ga osjećaj zadovoljstva. U dubokoj starosti i jedno i drugo blijedi. Razlog tome najvjerojatnije je slabljenje zdravlja i opadanje fizičkih sposobnosti te sve manje društvenih interakcija.

No, ovo je tek jedna od brojnih studija o sreći. Druga, provedena na otprilike ist temu, pokazuje da su ljudi najzadovoljniji kada prijeđu 60. godinu. U ovoj studiji ispitano je 1500 volontera različite životne dobi te fizičkog i psihičkog stanja.

Pokazalo se da su oni u 20-ima i 30-ima prijavili najviše razine depresije, tjeskobe i stresa te puno nižu razinu sreće u usporedbi s ispitanicima koji su stariji nekoliko desetljeća.

Dilip Jeste, psihijatar i jedan od autora ove studije, to objašnjava činjenicom da su stariji ljudi sposobniji otkloniti iz života svakodnevne stresore. Godine su ih učinile mudrijima i iskusnijima te time sposobnijima za sreću.

Štoviše, u ovoj studiji objavljenoj 2018. u časopisu Psychology Bulletin, dokazano je da ljudi imaju najviše samopouzdanja upravo u sedmom desetljeću života. Do te dobi su se realizirali i naučili su biti zadovoljni onim što imaju i ne misliti na ono što nemaju.